Priznanje za KNJIGU DESETLJEĆA iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnoga društva je dodjeljeno 2011.g 

Slavku Goldsteinu za knjigu „41 Godina koja se vraća“ , Novi Liber 2007.g. 

 Slavko Goldstein u knjizi trezveno i smireno pokušava iznaći korijene zla i objasniti mlađim generacijama koliko nesnošljivost može uzrokovati odnosno donijeti nova zla. Stoga se referira i na rat u Hrvatskoj devedesetih, dajući jedan od najboljih pregleda hrvatsko-srpskih odnosa na primjeru dva sela (Prkosa i Banskog Kovačevca). Knjiga je doživjela dva izdanja, bila feljtonizirana i bila prikazana u više navrata u zemlji i inozemstvu, ubrzo izlazi englesko i srpsko izdanje.  

 

 

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU DESETLJEĆA možete vidjeti ovdje

 

Slavko Goldstein je preminuo u svojoj devedestoj godini života, 13. 9. 2017.g. 

Njegov odlazak u prvi čas izaziva osjećaj tjeskobe - kako bez njega u ovom svijetu ovako zagušenom uzavrelom isključivošću?! Valja se, zato, podsjetiti kako, i kada fizički odu, blagotvornost izvire iz života dobrih ljudi, svjedoka vremena, trajno i obilno. Preko onih koji su ih susreli i susreću posredstvom njihove ostavštine. Na to valja pokušati "ugoditi" svoje srce, a svoje živote s takvima poput života Slavka Goldsteina.

Fotografija prilikom kratke zahvale nakom primanja Priznanja KNIGA DESETLJEĆA, Osijek, 2011.g.

KNJIGA GODINE 2017

Priznanje "Krunoslav Sukić" KNJIGA GODINE 2017. uručeno je sa zahvalnošću autoru i autorici dviju knjiga, svaka fokusirana nakonkretnu osobu, jedna na iznimnog mirovnjaka, druga na osuđenika za ratni zločin. Obojica široj javnosti nepoznati, ova nam ih djela približavaju, no to su knjige i o nama samima, a ponajviše o tome utiremo li svojim životima put mira ili rata.               

 

Ivica Đikić : "Beara"- dokumentarni roman o genocidu u Srebrenici

 

Opisujući do sitnih detalja poznata nam događanja o kojima imamo jasan vrijednosni, politički i emotivni stav, otkriva nam  se realna stvarnost iza zla na razini simbola.  Ono što mislimo da znamo je skoro ništa i ako stvarno ne želimo da se takvo zlo ikad ponovi - moramo početi misliti.  "Beara" Ivice Đikića nas uči da mislimo,  pokazujući nam posljedice ne-mišljenja. Geneza zla je ono što je Ivica Đikić uspio povezati sa nama samima i našom stvarnošću na način da nam kod čitanja nije zlo ni muka, no čelo nam se mršti, ipak ne od gađenja nego od - konačno - misaonog procesa. Vodeći nas pravcem koji je doveo do genocida u Srebrenici, Đikić oslikava i paralelnu stvarnost koja nije rezultirala takvim zlom. Tamo su neki drugi ljudi  uviđali posljedice i odbijali postati uzrokom. "Beara" nam približava genocid u Srebrenici i ključne krivce i samo to bi bilo dovoljno vrijedno. Ono posebno mirovno u njoj je što se stalno pitamo: Zar stvarno toliko sličimo njemu, svima njima? Ona nam donosi ne 'banalnost zla' Hanne Arendt, naprotiv, no donosi nam dekonstrukciju zla koja nas mora zamisliti do mjere da sami sebi kažemo - moram se promijeniti.

Nasilje  u "Beari" nije ni iskonsko ni strano, ni očigledno izopačeno, ono je posljedica konkretnih činjenja i nečinjenja. Uviđamo da je svako naše nečinjenje velika pomoć nekom budućem zlu, možda i jako velikom.  I to je ono stvarno strašno u ovoj knjizi. No taj je strah kod Đikića mobilizirajući, a ne paralizirajući. Nakon što pročitate Bearu možete čak odabrati da njenu skrivenu poruku ignorirate, no kad tad ćete primjetiti da razmišljate o uzročnosti i proizvodnji slijedećeg rata i da stalno radite nešto da taj proces ometete. Što jeste definicija  autentičnog mirovnog djelovanja.

 

Ivica Đikić uputio je pozdrave skupu:....ukazali ste mi veliku čast dodjelom nagrade koja nosi ime po Krunoslavu Sukiću, čovjeku koji je samoprijegorno čuvao žeravu mira dok su mnogi ili većina na tu žeravu nasrtali šmrkovima i kantama punim vode. Zahvalan što ste me uvrštenjem među dobitnike ove nagrade uvrstili u društvo ljudi koji su u područjima svog djelovanja nastavili Sukićevu mirotvnu i humanu misiju. 

 

Nada Glad: „Goranski mir(ovi)“  - biografska studija života i djela Franje Starčevića

 

Nada Glad, radijska i novinarka Novog Lista autorica je, prema riječima  sumještana, jedne od najvažnijih knjiga za Gorski Kotar. Dokument vremena i prostora kojim dominira život i rad Franje Starčevića ovjekovječenog za buduće generacije: "Bio je filozof i psiholog, a ostavio je trag i u književnosti, medijima i društvenom radu. On nije bio jedan čovjek, odživio je nekoliko života, pokrenuo niz projekata i zalagao se za stvari za koje bismo se svi morali boriti. No, nije bilo hrabrih da ga prate" .

U šestogodišnjem radu, prema želji pokojnog Franje, nastala je ova knjiga, velike  vrijednosti za hrvatsko društvo,  posebice za promociju mira. Kroz biografiju, dnevnik i korespondenciju, opisani su između ostalog, pregovori između etnički hrvatskog i srpskog stanovništva u Jasenku i Delnicama koje su rezultirale očuvanjem mira i nepodizanju međuetničkih tenzija u Gorskom Kotaru. Na tragu tog rada, Franjo Starčević osniva Školu mira u Mrkoplju koja među prvima, a nadalje kroz cijelo desetljeće, na ljetnim školama okuplja djecu iz svih republika bivše Jugoslavije.

Knjiga je opsežan i iscrpan izvor - kako za one koji se žele informirati, tako i za one koji na ovom primjeru žele nastaviti razvijati aktivnosti i materijale mirovnog obrazovanja ili ponijeti motiv i inspiraciju za razvoj mirovnih politika. Djelo Franje Starčevića je raritet, oaza povezana sa zajednicom, mirovna iznimka u vremenima i prostorima rata, bogatstvo koje se tek ima otkrivati. Djelo Nade Glad temeljit je prikaz, dosad nepostojeće svjetlo na iznimnu osobu koje nam ne daje samo nepoznate informacije ili puku nadu, već nas i tjera da se zapitamo: Znamo li stvarno kolika je snaga jednog čovjeka?  I Nada i Franjo sjajni su primjeri za reviziju vlastitog neznanja.

 

Nada Glad:  život i mirotvorno djelovanje Franje Starčevića treba mjesto u našem kolektivnom sjećanju, mirotvorstvo treba biti dio hrvatskog identiteta 


KNJIGA GODINE 2016

Preživljavati usprkosgrupa autora, Nikola Biliškov (ur), Izvori 2015.

Priznanje ide ovom zborniku povodom urađenom 100. obljetnice rođenja Ivana Supeka jer pridonosi  stvaranju  ozračja  razumijevanja  mirotvorstva,  nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnoga društva.

Štoviše, sam  Zbornik i rad na njemu mirotvorni je poduhvat. Okuplja i potiče na sudjelovanje  u radu na društvenoj pravdi i promjeni nove generacije aktivista, istraživača i mislilaca odlično se nadovezujući na naslijeđe znanstvenog, društvenog i mirotvornog djelovanja akademika Supeka. Značaj buđenja i aktivnog angažmana, kritičke misli i korištenja znanja za rad na pravednijem društvu, u humanističke svrhe, inkorporiran je u širokom spektru tema obrađenih u Zborniku: kritička misao, uloga znanosti, mirovne politike, humanistička arihitektura, pravedna ekonomija, ekonomska demokracija, održivi prirodni i društveni razvoj, ekologija.

„Preživljavati usprkos“ promiče način mišljenja, življenja i djelovanja koji teže zdravim, kvalitetnim, ispunjenim ljudskim životima, odnosima i zajednici. Zbog toga je prepoznajemo kao određeno svjetlo u tmini (Tatajana Gromača o Zborniku). Zbog toga želimo ovim Priznanjem pridonijeti da se to svjetlo, ta svjetla bolje vide!

 

 http://krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/uploads/images/Nagrada2016/121.JPG

 

Govor Nikole Biliškova pri primanju Priznanja KNJIGA GODINE 2016 možete pročitati ovdje.

 

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2016 možete vidjeti ovdje.


KNJIGA GODINE 2015

Smijeh slobode: uvod u Feral Tribune“, Boris Pavelić,  Naklada Adamić, Rijeka 2015.

Priznanje „Krunoslav Sukić“ dodijeljeno je Borisu Paveliću za knjigu Smijeh slobode: uvod u Feral Tribune za izuzetan istraživački, stručni i znanstveni doprinos na području povijesti novinarstva u Hrvatskoj.

Priznanje ide za originalan autorski rad, koji plijeni pažnju iako je analitičan, zanimljiv poput trilera, temeljit gotovo kao enciklopedija. Boris Pavelić je uspio u teškom zadatku, othrvati se da ga količina i atraktivnost materijala nadvlada ali i oduprijeti se izazovu da on izađe kao pobjednik.

Uspio je ruku pod ruku, znalački i ljudski, izvući Feral pred svjetla javnosti i suočiti s njime one koji su ga čitali i voljeli, ali i one koji ga nisu voljeli, a možda najviše one koji ga nisu poznavali.

Knjiga na 700 stranica podrobno opisuje fenomen i djelovanje političko-satiričnog listaFeral Tribune od nastanka davne 1983. kao humorističkog podlistka Nedjeljne Dalmacije pa sve do gašenja samostalnog tjednika 2008. godine. Ovaj poduhvat Borisa Pavelića vidimo kao poticaj i poziv otvaranju rasprava i istraživanja koji su do sada izostajali  - za politologe, sociologe, novinare, povjesničare, istraživače jezika i književnosti te, dakako, za teoretičare i praktičare nenasilnog otpora i nenasilnog društvenog djelovanja. Primjer je iz koga valja učiti o društvenim, političkim, psihološkim učincima oštre, rekli bismo bespoštedne političke satire. Kako je to bila i nakana autora, ovim mu priznanjem želimo u tome dati podršku!

 

 Govor Borisa Pavelića možete pročitati ovdje.

 

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2015 možete vidjeti ovdje.

 

KNJIGA GODINE 2014

Roman Dezerter”, Dinko Telećan, Algoritam 2013.

Priča o Miri i Borisu dvojici prijatelja čiji se putevi razilaze na neočekivane načine, o hrvatskom nacionalnom buđenju u ranim 90ima, putovanjima, duhovnosti, prijateljstvu s neprijateljem, susretima vjera, kultura  običaja, putovanja prema samom sebi. Antiratne poruke su u knjizi prirodne, mnogi ih čitatelj neće takvima nazvati, jer se radi o filozofskoj knjizi koja se, zanimljivo, važnim dijelom događa u Zadru u doba prije i nakon Domovinskog rata. Politike u knjizi nema ali je sama knjiga politična, na mudar i dubok način, nudeći nam naizgled uzgredne uvide u niz tema koje i danas opterećuju hrvatsku sadašnjost: identiteti, etnička pripadnost, pogotovo ako ste ne-Hrvat, odnosi sa Srbima, poslijeratni izazovi branitelja, smisao i motivi životnih odabira, smisao življenja, bijeg od sebe ali i od svoje sredine.

http://krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/uploads/127.jpg

Humana i suptilno provokativna knjiga, suvremena a sve vremenska, koja tabu teme s takvom lakoćom podastire pred hrvatsku javnost da se ona, na sebi svojstven način, nastavlja praviti da to ne primjećuje.

 

 

 

 

 

 

 

Govor Dinka Telećana prilikom uručenja Priznanja možete pročitati ovdje

 

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2014 možete vidjeti ovdje.

 

 

KNJIGA GODINE 2013

KNJIGOCID - uništavanje knjiga u Hrvatskoj ranih 90-tih, Ante Lešaja, Profil, SNV, 2012.

KNJIGOCID je plod višegodišnjeg temeljitog istraživanja i dugotrajnog rada Ante Lešaje na dokumentiranju uništavanja, isključivanja knjiga na ćirilici te ideološki nepodobnih djela iz knjižnica u vrijeme rata i poraća  - činjenice koje treba iznijeti na svijetlo dana, one se jednostavno ne smiju zataškati - poradi istine, poradi učenja iz vlastite prošlosti i poradi težnje za drugačijom budućnosti – onom bez straha od međusobnog potiranja. Držimo da KNJIGOCID ima potencijal potaknuti te procese, a zasigurno je prilog raspravi oko interpretacije kulturološke i političke paradigme koja je u osnovi tog i takvih fenomena destrukcije. S druge strane, i ne manje važno, ovdje se otvaraju šira pitanja: kako je i na koji način knjigu moguće pojmiti kao univerzalno dobro, a opet kao nešto čem se povijesno funkcija i status neprestano mijenjaju? Konačno, kako uopće razumjeti gubitak dio kulture i povijesti, koji je iz novo definirane i uspostavljene realnosti naprosto ekstrahiran i zaboravljen?


ZRCALO SJEĆANJA - ispravno pamćenje u nasilnu svijetu, Miroslav Volf, Ex libris 2012.

ZRCALO SJEĆANJA – ispravno pamćenje u nasilnu svijetu, Miroslava Volfa je teološko meditativna knjiga koja nudi promišljanje politike  ispravnoga pamćenja koje otvara prostor opraštanju i pokajanju, odnosno građenju kultura sjećanja koja podržava preobrazbu odnosa od neprijateljstva ka povjerenju. Ispravno pamćenje se, prema autoru, temelji se, na težnji za istinom (govoriti istinito je za kršćane sadržano u zapovijedi ne svjedoči lažno) i suosjećajnosti (pažljivo postupati sa svojim i tuđim ranama). Knjiga je prvenstveno namijenjena vjernicima, kršćanima, no hrabrost govoriti istinito, kao i mudrost te suosjećajnost prema patnji su prirodna nagnuća koja posjeduje svako ljudsko biće (za kršćane/ke slika božanskog karaktera koji je čovjeku darovan). Knjiga Miroslava Volfa sustavno obrazlaže kako ta nagnuća u nama i našim zajednicama oslobađati i odjelotvoriti kako bi, ispravno se sjećajući pretrpljenih ili počinjenih zala,  prekinuli spiralu nasilja i usmjerili se prema izgradnji zajednice (političke i društvene) utemeljene na povjerenju, u kojoj se društvene veze razorene nasiljem, nepravdom i prijevarom obnavljaju. Takva nam je knjiga potrebna.

 

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2013 možete vidjeti ovdje.



KNJIGA GODINE 2012

Antiratna kampanja 1991.-2011. – Neispričana povijest, uredili  Vesna Janković i Nikola Mokrović, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Antiratna kampanja, Zagreb, 2011.

Knjiga daje pregled rada i djelovanja mreže organizacija civilnog društva (pokreta) koja je u najtežim ratnim i poratnim godinama visoko držala luču mirotvorstva i nenasilja i polučila značajne rezultate. Knjiga je u svakom slučaju inspiracija za nove generacije da se angažiraju na naporima za eliminaciju nasilja u društvenim konfliktima i za izgrađivanje kulture mira.

 

 

 

 

 

 

Nikola Mokrović - govori o tome kako je knjiga nastala, zahvaljuje svima koji su pridonijeli

 

 

 

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2016/2017 možete vidjeti ovdje

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2015/2016 možete vidjeti ovdje

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2014/2015 možete vidjeti ovdje

Popis knjiga nominiranih za KNJIGU GODINE 2012 možete vidjeti ovdje