Nagrada 2021

Nagrada je dodijeljena Mirjani Bilopavlović i Lori Vidović. Priznanja dobivaju kampanja „Moje mjesto pod suncem“, Mirovni inštitut Ljubljana, Melanija Mešić posthumno. Priznanje KNJIGA GODINE ide Ivani Bodržić za roman „Sinovi, kćeri“ i Elvisu Bošnjaku za roman „Gdje je nestao Kir“. Srednja škola Glina i I. gimnazija Zagreb dobitnice su Priznanja MIROTVORNA ŠKOLA 2021. Čestitamo!



Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2021.

sa zahvalnošću uručujemo

Miri Bilopavlović - Mirjani

Mira Bilopavlović

za njezin dvadesetsedmogodišnji doprinos u izgradnji mira u ratom pogođenom području zapadne Slavonije, zaštiti ranjivih skupina, promoviranju kulture mira, različitosti i jednakopravnosti te zalaganju za prava nacionalnih manjina.

Mirjanin rad sa žrtvama ratnih zločina, kao i žrtvama nasilja u obitelji poseban je po tome što uključuje i znanja koja nisu lagana ni za pravnika, ni za psihologa niti za socijalnog radnika, a uključuje i životno znanje i volju za promjenom koja uvažava stavove drugog.

Mirjana je učiteljica, mirotvorka i borac za ljudska prava. Ona maršira za prava osoba iz LGBTIQ zajednice, prava žena, prava malog čovjeka, ona podučava, prenosi znanje,… Ona kudi i kada bi joj moglo škoditi, ali to ne radi radi priznanja ili financija, Mirjana to radi jer to razumije, ona tako živi.

Mirjana Bilopavlović liderica je koja mora ići tamo gdje nitko ne ide. Pri tome ne antagonizira već spaja, premošćuje, povezuje, sluša. Ne inzistira da je njena zadnja. Njen rad uključuje cijeli niz manjinskih zajednica poput srpske, češke, talijanske. Uključuje lokalne institucije i udruge, ali i one iz Županije, iz Zagreba, ostalih dijelova Hrvatske i izvan granica države.

Udruga DELFIN, Mirjanin alter ego, mjesto je suradnje niza inicijativa suočavanja s prošlosti, uključivanja branitelja u izgradnju mira, borbe za prava žena i protiv obiteljskog nasilja. Suradnja s Policijom, Gradom, Županijom, sudovima nije iznimka nego pravilo.

Raditi na izgradnji mira i pomirenja u ratom razrušenima Pakracu i Lipiku od sredine 90-ih, neupitno znači i konfrontirati se s ratnim narativima, službenim istinama, osjetljivim i traumatičnim sjećanjima. Raditi to skoro tri desetljeća nameće pitanje „Kako joj to uspijeva?“

U Pakracu, mjestu teških ratnih razaranja, kako fizičkih tako i onih političkih, ljudskih, već više od četvrt stoljeća postoji živa, pouzdana, uključiva mirovna prisutnost. Za nju znaju svi koji se na ovim prostorima bave izgradnjom mira. Oni znaju i da je najteže raditi u svom dvorištu. Nekima to ipak uspijeva. Oni pokazuju i nama ostalima da je moguće i da je nužno. Takav se rad sve više cijeni i prepoznaje. To prepoznavanje ovom nagradom Miri Bilopavlović – Mirjani želimo pokazati, naglasiti i podržati je.


Lori Vidović

Lora Vidović

za izuzetan doprinos i osobni pečat za vrijeme mandata pučke pravobraniteljice u razdoblju od 2013. do 2021. godine, koji se ogleda u:

  • izraženom integritetu pri obavljanju dužnosti pučke pravobraniteljice,
  • konstantnom odupiranju političkim i institucionalnim pritiscima,
  • pristupačnom, smirenom i razumljivom javnom komuniciranju,
  • povećanju i jačanju kompetentnog tima,
  • približavanju institucije svim građankama i građanima
  • te inspiraciju i podršku svim braniteljicama i braniteljima ljudskih prava.

U vrijeme kada je u Hrvatskoj oslabljena i ukidana infrastruktura zaštite ljudskih prava Ured pučke pravobraniteljice ostao je jedina relevantna institucija, štoviše, on je rastao i razvijao se, unaprijedio je metodologiju sve razumljivijih godišnjih izvještaja, otvorio urede u Splitu, Rijeci i Osijeku. Radi se na do tada zanemarivanim temama poput suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti, prava osoba starije životne dobi te prava na zdrav okoliš. U studenom 2018. godine objavljuje analizu „Relativizacija zločina NHD narušava temeljne vrijednosti Ustava RH, a izostanak reakcija otvara prostor mržnji“ te zagovara dosljedno podnošenje prekršajnih prijava za pozdrav „Za dom spremni“. Usprkos pritiscima iz Policije i Državnog odvjetništva, ustrajno se suprotstavlja nasilju nad migrantima i zalaže se za zaštitu prava azilanata.

Dodjeljivanje ove nagrade državnim službenicima riskantan je čin, praćen pitanjem „Nije li im to posao?!“ No ako kažemo da je politika ignorirala njena izvješća i preporuke koje bi zakone i institucije ove države učinile boljima, te ju je 2016. godine pokušala i maknuti s mjesta pravobraniteljice zbog predanog i ustrajnog rada na zaštiti ljudskih prava, dobivamo odgovor. Lora Vidović oduprla se pritiscima i u izrazito nepovoljnoj političkoj i društvenoj atmosferi pokazala hrabrost, viziju i liderstvo te uspjela sačuvati i dodatno unaprijediti rad institucije kojoj građani mogu vjerovati i koja služi za primjer sličnim institucijama diljem Europe.

U zemlji u kojoj od pravobraniteljica i pravobranitelja očekujemo mnogo toga, Lora Vidović premašila je i najambicioznija očekivanja te postavila standarde kojih bi se svi trebali pridržavati! Velika hvala!



Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2021.

sa zahvalnošću uručujemo

Centru za kulturu dijaloga iz Rijeke za kampanju i program Moje mjesto pod suncem

Centar za kulturu dijaloga

za iskorak od palijativnog, humanitarnog pristupa, prema inkluzivnom, razvojnom i mirotvornom radu s djecom iz obitelji slabijeg imovinskog stanja te uspješnoj suradnji sa zajednicom u kojoj ona žive.

Program Moje mjesto pod suncem poseban je iz nekoliko razloga: zbog poticanja razvijanja sposobnosti djece kako bi ona uspješno izašla iz začaranog kruga siromaštva; zbog stvaranja zajednice koja se uključuje u problem rješavanja siromaštva i brine za dobrobit svojih članova; zbog zalaganja za mijenjanje politika i traženje institucionalnog rješavanja problema dječjeg siromaštva.

Program Moje mjesto pod suncem pokrenut je 2015. godine, no već 2018. prijetilo mu je gašenje zbog nedostatka financiranja. Tada se okreće zajednici, razvija se, raste i ostvaruje javnu kampanju prikupljanja sredstava, ali što je još bitnije, osvještava javnost. Kampanja je u javni prostor unijela temu socijalne nejednakosti i siromaštva djece, koja zahtjeva sustavno rješavanje, uključenost sviju, a ne samo socijalne pomoći.

Čitav niz malih poduzetnika i obrtnika na svojim vratima u Rijeci ima logo tog programa i na različite načine kontinuirano pridonosi izvođenju njegovih aktivnosti. Takav način djelovanja osnažuje zajednicu kao mjesto koje uistinu brine za dobrobit svojih članova ne samo na lokalpatriotskoj razini već aktivnim ustrajanjem na osiguravanju jednakih mogućnosti kao istinske vrijednosti koju zajednica živi.


Mirovnom inštitutu iz Ljubljane

Mirovni inštitut iz Ljubljane

  • za 30 godina neprekinutog stvaranja, afirmiranja i prakticiranja mirovne kulture,
  • za ključnu ulogu u počecima antiratne kampanje u Republici Hrvatskoj,
  • za povezivanje mirovnih politika sa strategijama zaštite ljudskih prava – posebice prava najugroženijih,
  • za nadahnuće građanskim inicijativama, unutar i izvan granica Slovenije, teorijskim formuliranjem ideje civilnog društva
  • za širenje koncepta mira, koji nije tek odsutnost ratnoga zbivanja nego se povezuje sa suvremenim trendovima nenasilnoga ustroja zajednice – kao zajednice interesa i komunikacije, skupina i pojedinaca, regija i svjetonazora, životnih stilova i tradicija.

Mirovni inštitut - Institut za suvremene društvene i političke studije osnovan je u lipnju 1991. godine u Ljubljani kao nastavak djelovanja Gibanja za kulturu mira i nenasilja iz osamdesetih godina, u kojemu su sudjelovali prvi direktor Marko Hren, Vlasta Jalušič, Tonči Kuzmanić, Rastko Močnik i drugi. Suradnja osnivača Instituta i aktivistica i aktivista iz Hrvatske započela je još 1986. godine, u vrijeme zajedničkih akcija zagovaranja mirovnih politika, zaustavljanja izgradnje nuklearnih elektrana u Jugoslaviji i podrškom prigovaračima savjesti.

Među najveća postignuća Mirovnog inštituta ubraja se uspješno zagovaranje prava 25.671 građana izbrisanih 1992. godine iz registra stalnog prebivališta. Tek je tužba Europskom sudu za ljudska prava donijela obvezujuću presudu. Ti su ljudi godinama, neki još i danas, živjeli bez ikakvih dokumenata, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, mogućnosti legalnog zaposlenja, školovanja ili izlaska iz države, u stalnom strahu od policije i deportacije.

Rad Mirovnog inštituta ga neprestano dovodi u sukob s vladinim institucijama. Vrlo nesigurna financijska podrška i prijetnja preuzimanjem prostora u kojem rade, ozbiljne su poteškoće s kojima se nose.

Mirovni inštitut bio je i ostao inspiracija, oslonac, izvor i podrška svima nama koji smo odabrali mirovni rad, nenasilje i ljudska prava kao temelj svoga življenja i djelovanja. Ovo priznanje naše je veliko HVALA.

Priznanje posvećujemo preminulom suosnivaču Mirovnog inštituta Tončiju Kuzmaniću.


Priznanje je dodijeljeno sa posthumno

Melaniji Mešić

Melanija Mešić

za kreativan, mudar i ustrajan aktivizam, koji je pridonio boljitku društva i koji inspirira i ohrabruje na nove načine borbe za pravedniju budućnost - ProBudiJednakost.

Melanija Mešić pripadnica je romske nacionalne manjine, koja ruši predrasude. Upisala je Splitsko sveučilište što je bio prvi takav slučaj u Splitu. Učila je korejski jezik, bavila se plesom. Glumila je u kazališnoj predstavi POGLEDAJME, koja progovara o problemima s kojima se susreću pripadnici romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Posvetila se izradi video sadržaja na društvenim mrežama, kojima je otvorila vrata važnim temama - borbi za ravnopravnost i borbi protiv govora mržnje. U raznim je medijima ponosno isticala svoj identitet te poticala mlade Romkinje i Rome, ali i sve mlade, koje društvo stavlja na marginu, da čine isto.

Melanijin profil na društvenoj mreži TikTok imao je preko 67.000 pratitelja, a njene je objave više od 1.500.000, uglavnom mladih osoba, označilo sa sviđa mi se. Iskazivala je mnogo strpljenja za one koji misle drukčije od nje. S napadima i teškoćama, kao i sa svojom bolesti, nosila se dostojanstveno, s dozom humora i s neizmjernom pozitivnošću. Nažalost, borbu s leukemijom Melanija je izgubila 6. kolovoza 2021. godine u 26 godini života.

Melanijin prerani odlazak ostavio je ogromnu prazninu. No njen aktivizam i ideje temelji su na kojima možemo graditi i razvijati pravednije društvo – njezina vjera da je bolje sutra moguće za svakoga, sažeta je u maksimi prema kojoj je i živjela #ProBudiJednakost.

Ovo priznanje njeguje uspomenu na Melaniju i osnažuje svijest o onom što nam je ostavila u nasljeđe. Veliko joj HVALA!



Priznanje “Krunoslav Sukić” KNJIGA GODINE 2020./2021.

sa zahvalnošću uručujemo

Ivani Bodrožić za roman Sinovi, kćeri, Zagreb: Hermes, 2020. Elvisu Bošnjaku za roman Gdje je nestao Kir, Zagreb: Hena com, 2021.

Ivani Bodrožić

Ivana Bodrožić

Novo djelo Ivane Bodrožić, roman „Sinovi, kćeri“ neraskidivim jedinstvom umjetničkog i društvenog angažmana osiguralo si je počasno među međašima naše literature. Umjetničko je to ostvarenje na kojem zaista možemo graditi budućnost. Hrabra i minuciozna odiseja u poharana srca onih koji su u bešćutnom društvu marginalizirani. Ili trpe izravni prezir i brutalno nasilje radi svoje spolne, rasne, obrazovne ili ekonomske različitosti. Napisavši „Sinove, kćeri“ Ivana Bodrožić odvažila se bez zadrške zaroniti u nutrinu fragilnih, drukčijih, slabijih i manjinskih. Onih kojima je arogantno diskriminacijsko društvo oduzelo svaku šansu za slobodom. Bilo onu unutar njih samih, bilo onu u korelaciji s vanjskim svijetom.

Autorica s iznimnom koncentracijom i nadahnućem, virtuozno, prati pripovjedački trio. Dubokim osjećanjem i prepoznavanjem vapaja bližnjeg u njima, izvanredno oblikuje egzistenciju Lucije, Doriana i Majke. Pritom savršeno spretno izmičući bilo kakvom crno-bijelom pojednostavljivanju. Ili nametanju jednostranih odgovora. Nijedno od njih troje nije zavrijedilo životariti u transgeneracijskom lancu predrasuda i zaostalog patrijarhata kakav u drugoj dekadi 21. stoljeća još uvijek caruje Hrvatskom.

„Sinovi, kćeri“ Ivane Bodrožić izvanserijsko je djelo koje nadrasta otisak umjetnosti i postaje dokument o preživljavanju.


Elvisu Bošnjaku

Elvis Bošnjak

„Gdje je nestao Kir“ Elvisa Bošnjaka prvorazredna je lekcija etike i estetike. Hrvatska u srpnju 2021. nije obilježila pretužnu tridesetu godišnjicu likvidacije Josipa Reihla-Kira, osječkog šefa policije koji je u paklu ljeta '91. vjerovao u mir i nesebično mirio sukobljene barikade Hrvata i Srba. Srećom, postoje umjetnici poput Elvisa Bošnjaka koji brišu društvene mrlje i pročišćavaju naše nade do katarze. Fascinantnim autorskim poštenjem i umijećem Bošnjak je upisao Kira u trajnu memoriju.

Bošnjakovi jednostavni, a veličanstveni stvaralački potezi efikasno pročišćuju mračne temelje društva. Ili kako to Elvis kaže: „Nepodnošljivu stvarnost ne možemo promijeniti ali joj možemo pomoći da poprimi bar minimalan ljudski oblik...“ Poznati splitski glumac i dramatičar napisao je moćan roman kojim je na čudesan način uronio u sudbinu jednog utopijskog letača na putu do zvijezda i slobode. Bošnjak na intimistički, gotovo poetski način oblikuje priču o zločincu i žrtvi, o likvidatoru i likvidiranom, ne upadajući u crno-bijele uskogrudnosti. Nego pristupajući i Kiru i njegovom ubojici s pozicije običnih ljudi bačenih u žrvanj bratoubilačkog rata. Bačenih u tragičan apsurd izbora između pojedinačnih identiteta i bezdušnih masovnih svrstavanja u bezlične gomile.



Priznanje „Krunoslav Sukić“ MIROTVORNA ŠKOLA 2021.

dodijeljeno je

učenicima i učiteljima I. gimnazije, Zagreb učenicima i učiteljima Srednje škole Glina

I. gimnaziji Zagreb

Prva gimnazija Zagreb

Prva gimnazija Zagreb je primjer kako škola, koja u je u središte svoje vizije stavila čovjeka i čovječnost i koja njegujući znanje, solidarnost, identitet i odgovornost, pridonosi jačanju mirotvornih odnosa i kapaciteta svojih učenika, cijele škole i zajednice.

Prva gimnazija Zagreb ima povijest dugu 167 godina i ugled jedne od najboljih škola u Hrvatskoj. Ogledni je primjer obrazovne ustanove koja njegujući znanje, solidarnost, identitet i odgovornost, postiže svoju ključnu obrazovnu i odgojnu funkciju: pripremu djece za budućnost. Svoju viziju, zadaću i vrijednosti, l. gimnazija, ustrajno i kreativno, ugrađuje u sve svoje aktivnosti (bio bi predugačak popis kada bismo ih nabrajali), a na taj način, postala je središte uvažavajućih odnosa i suradnje nastavnika, učenika, roditelja i cjelokupne zajednice.

Škola godinama radi na projektima, programima i aktivnostima koje jačaju osobne i školske kapacitete za nenasilno rješavanje sukoba, provodi građanski odgoj, pridonosi jačanju svijesti o održivom razvoju, povezuje se s drugim školama, udrugama civilnoga društva, različitim institucijama te provodi solidarne akcije u zajednici. Jedan od nedavnih primjera pomoć je pružena učenicima škole u Glini.

Kako odrastanje u Prvoj gimnaziji pridonosi demokratizaciji društva i održivom društvenom razvoju može se pratiti kroz životne odabire i postignuća njenih učenika, a uz njihovu trajnu povezanost sa školom. Jedan od njih izjavio je sljedeće: „Kao bivši učenik mogu reći da sam osnove svog aktivističkog rada, zalaganja za mir i društvenu pravdu stekao u Prvoj Gimnaziji.“ Ima li bolje preporuke!?

Zato je I. gimnazija znak na putu svima, model onima koji odabiru školu kao mirotvornu zajednicu! Iskrene čestitke! Veliko hvala! Ima se što slaviti!


Srednjoj školi Glina

Srednja škola Glina

Priznanje je dodijeljeno za poticanje odgoja za mir, nenasilje i suradnju i njegovanje otvorene komunikacije, volonterstva te solidarnost prema potrebitima u zajednici. I, posebno, što teške okolnosti nakon potresa, kada su bili podstanari u Srednjoj školi Topusko, odnosno sada kada rade u modularnoj školi, za njih nisu bili nepremostiva prepreka nego prilika za živjeti ta nastojanja.

Srednja škola Glina broji 170 učenika, 32 nastavnika i 2 stručne suradnice. Učenike obrazuje u više područja - opća gimnazija, ekonomija i trgovina, šumarstvo, prerada i obrada drva te elektrotehnika i računarstvo. Škola je sigurno okruženje gdje različita etnička ili vjerska pripadnost ne dijeli učenike već potiče rješavanje problema i potencijalnih napetosti razgovorom.

Izdvajamo dva programa koje provodi već treća generacije učenika. Prvi program u fokusu ima ljudsko dostojanstvo - ljudska prava i temeljne slobode, otpor nasilju i nenasilno rješavanje sukoba. Teme obrađuju na primjerima konkretnih situacija, koristeći kreativne metode poput pisanja literarnih osvrta, osmišljavanja scenskih igrokaza, fotografiranja i snimanja filma. U okolnostima pandemije projekt se provodi na digitalnim platformama, pod nazivom Srcem i stavom protiv ravnodušnosti. Drugi program, Dan zamijenjenih uloga, osnažuje sudionike za dijalog uz uvažavanje različitosti uključujući i one međugeneracijske. Daje prilike učenicima i nastavnicima da „isprobaju“ poziciju „moći“, autoriteta i odgovornosti koji imaju oni drugi.

Zahvalni smo za zauzetost kojom učenici i učitelji Srednje škole Glina pridonose boljem život potrebitih iz njihove zajednice – za solidarne aktivnosti školskog volonterskog kluba Manus Aperta, posebno aktivnog tijekom i nakon potresa.

Hvala što vas ima!



Osijek, 9. prosinca 2021.g.