Nagrada 2017

Nagrada 2017 Mirovna Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava "Krunoslav Sukić" 2017.: Lina Budak, odvjetnica i aktivistica za ljudska prava; Priznanje "Krunoslav Sukić" 2017 dobile su Jadranka Brnčić, Ana Raffai i mala sestra Vesna Zovkić, inicijativa protiv politizacije vjere; Priznanje KNJIGA GODINE 2017:Ivica Đikić za dokumentarni roman o srebreničkom genocidu "Beara" i Nada Glad za biografsku studiju života i djela Franje Starčevića „Goranski mir(ovi)“; Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2017.: Oš Hugo Badalić Slavonski Brod. Posebno Priznanje: međunarodni volonteri No Name Kitchen Šid za solidarnost s izbjeglicama zaustavljenima na granici Srbije i Hrvatske.

 

 

Laureati 2017

Lina Budak, odvjetnica i aktivistica za ljudska prava, nositeljica je mirovne Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava "Krunoslav Sukić" 2017. (Nagradu je u njezino ime primila Cvijeta Senta); Priznanje "Krunoslav Sukić" 2017 uručene su Jadranki Brnčić, Ani Raffai i maloj sestri Vesni Zovkić za njihove istupe protiv politizacije vjere; Priznanje KNJIGA GODINE 2017 dodijeljeno je Ivici Đikić za dokumentarni roman o srebreničkom genocidu "Beara" i Nadi Glad za biografsku studiju života i djela Franje Starčevića „Goranski mir(ovi)“; Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2017. uručeno je učenicima i nastavnicima Oš Hugo Badalić Slavonski Brod. Posebno Priznanje primili su međunarodni volonteri No Name Kitchen Šid za njihovu podršku i solidarnost s izbjeglicama zaustavljenima na granici Srbije i Hrvatske.

 

 

Mirovna Nagrade i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2017" svečano su uručeni  7. prosinca 2017., povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku!

Zahvaljujemo laureatima te brojnim gostima i prijateljima iz Hrvatske i regije koji su svojom prisutnošću iskazali zahvalu i zajednički proslavili ovogodišnje dobitnike i dobitnice.

Hvala g. Borisu Piližota, zamjeniku gradonačelnika Grada Osijeka i Nj.E. Ellen Berends, veleposlanici Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj na pozdravnim riječima. Svojim su dolaskom laureatima iskazali čast i Ivana Bandov Paulić, zamjenica gradonačelnika Belog Manastira, Vesna Cegledi, zamjenica gradonačelnika Daruvara, Ivana Djedović, članica Gradskog vijeća Grada Daruvara.

Hvala osječkom a cappella sastavu Akvarel koji su proslavu učinili raspjevanom i zaplesanom!

Hvala prijateljima iz Udruge Pobjede koji su pripremili slasne veganske kolače!

 

 

LAUREATI

 

Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2017.

sa zahvalnošću je dodijeljena

Lini Budak

odvjetnici, aktivistici za ljudska prava, za njezino ustrajno i hrabro profesionalno i javno djelovanje. Svojim djelovanjem, znanjem i osobnim stavom pridonosi uređenju hrvatskog društva na principima poštovanja ljudskih i manjinskih prava, prava na javno mirno okupljanje te prava na javni govor, slobodu mišljenja i izražavanja neslaganja s politikama vladajućih.

Rad odvjetnice Budak dragocjen je u dva međusobno povezana aspekta; to su funkcioniranje pravne države i građansko sudjelovanje u zalaganju za društvene i političke promjene nenasilnim putem.

Odvjetnica Lina Budak zastupala je, uglavnom pro bono, aktiviste/kinje i ostale građane/ke angažirane u obrani javnog dobra u Varšavskoj ulici 2011. godine. Njezinim angažmanom  dobivene su prve presude o zabrani diskriminacije LGBT osoba u Hrvatskoj, kao i prve udružne tužbe prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.  Ističemo njezinu ulogu na zaštiti pojedinaca i prava na javni govor, slobodu mišljenja i izražavanja te prava na okupljanje; njezin doprinos javnoj raspravi koja je rezultirala izmjenama tada restriktivnog Zakona o javnom okupljanju.

Odvjetnička i savjetodavna podrška Line Budak te javno djelovanje jačaju snagu i kompetencije građanskih ljudskopravaških zalaganja u stavaranju pravednijih, politički pluralnih društvenih odnosa. Njen rad je istovremeno poticajan za razvoj pojedinaca, kao i cijelog društva. On vraća povjerenje u uređeni sustav i usmjerava na prevladavanje nepravdi i zakona jačega nenasilnim putem.

Put kojim ide Lina Budak mogu ići samo hrabri. Njezin primjer sjajno nas uči  kako hrabrost nije talent, niti se s njom kalkulira. Ona se osvaja i umnogostručuje.

Važno je za struku, društvo, no najviše za one koje pogodi represija sustava da u odvjetničkom svijetu ima ljudi sa znanjem i stavom, koji su po svom opredjeljenju ljudskopravaši, aktivisti i humanisti.  Ovogodišnja nagrada ide u prave ruke.

 

Cijeta Senta primila je Nagradu u ime Line Budak i prenijela njezine riječi:

Cvijeta Senta primila je Nagradu u ime Line Budak i prenijela njezine riječi:....Danas kada je naše društvo potpuno podijeljeno, pa se i odvjetnici dijele na "naše" i "vaše", osobita mi je čast biti u vašem društvu, na pravoj strani, tj. u društvu onih koji ne zaboravljaju ugrožene pojedince i skupine

Lina Budak je poslala poruku skupu:Poštovane kolegice i kolege, zahvaljujem na nagradi i žao mi je sto nisam u mogućnosti biti danas s vama u Osijeku. Ova nagrada me veseli, ali i obvezuje na daljnji rad u pokusaju stvaranja boljeg, pravednijeg i otvorenijeg društva. Ustrajnost i odlučnost građana koji inzistiraju na stvarnom priznanju prava koja im jamce propisi, nama odvjetnicima daje dodatni poticaj da budemo bolji, odlučniji i da zajedno sa svojim klijentima koje zastupamo pomićemo granice slobode. Danas, kada je nase drustvo potpuno podijeljeno, pa se i odvjetnici dijele na "naše" i "vaše", osobita mi je čast biti u vašem društvu, na pravoj strani, tj. u društvu onih koji ne zaboravljaju ugrožene pojedince i skupine.



Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2017.

sa zahvalnošću smo uručili

Jadranki Brnčić, znanstvenoj suradnici u izdavačkoj djelatnosti i profesorici biblijske hermeneutike

Ani Raffai, mirovnoj aktivistkinji, katoličkoj teolognji 

Vesni Zovkić, Isusovoj maloj sestri

za djelovanje koje osnažuje vjernike u javnom izražavanju neslaganja s onim porukama iz crkve  protivnih poruci vjere, ravnopravnosti, solidarnosti i pravednosti.

Jadranka Brnčić, Ana Raffai i sestra Vesna Zovkić nominirane su zajednički za Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava za njihovo zajedničko iskazivanje neslaganja sa stavovima i javnim istupima nekih crkvenih dužnosnika crkve kojoj pripadaju. Njihova je poruka jasna - nacionalizam i šovinizam nikako ne smiju postati normativni govor njihove (katoličke) vjerske zajednice u Hrvatskoj. „Kao kršćanke i građanke želimo reći svoje NE: ne želimo da se liturgijski i medijski prostor zloupotrebljava za promicanje ideja koje su u potpunoj suprotnosti s Evanđeljem i zabrinjava nas svako javno ili prešutno njihovo podržavanje. Progovaramo u ime svoje savjesti i iz želje da oltar ostane mjesto navještaja Isusove poruke i da joj kao Crkva ostanemo vjerni.“

Njihov glas prekida šutnju, to je glas koji nadglasava buku. Ta buka nije samo glasna, ona je sputavajuća, ograničavajuća i prijeteća. Utoliko je njihov glas dragocjeniji i daje nam povoda da sa zahvalnošću, divljenjem i nadom učimo iz njihova primjera.

Jadranka Brnčić, Ana Raffai i sestra Vesna Zovkić moćne su i važne za sve nas, svoju moć crpe iz vlastite vjere te doprinose općem dobru, cijelom društvu.
Slučajno ili ne, nakon njihovog pisma bilježimo sve manje stidljivo neslaganje vjernica i vjernika s isključivim porukama od strane pojedinih svećenika u Hrvatskoj. Na njihovom tragu, javlja se niz  inicijativa sa srodnom vizijom osnaživanja vjernika na izražavanje neslaganja s porukama s oltara ako su one suprotive poruci vjere, ravnopravnosti, solidarnosti i pravednosti.

Njihov je glas moćan jer i da ništa ne kažu, njihovi životi govore.

 

Vesna Zovkić, Ana Raffai i Jadranka Brnčić: njihove riječi slušane su s pažnjom!

 

Govor Jadranke Brnčić možete vidjeti ovdje

Govor Vesne Zovkić, Isusove male sestre možete vidjeti ovdje

Govor Ane Raffai možete vidjeti ovdje

 


Priznanje „Krunoslav Sukić“ KNJIGA GODINE 2017.

predali smo sa zahvalnošću autoru i autorici dviju knjiga, svaka fokusirana na konkretnu osobu, jedna na iznimnog mirovnjaka, druga na osuđenika za ratni zločin. Obojica široj javnosti nepoznati, ova nam ih djela približavaju, no to su knjige i o nama samima, a ponajviše o tome utiremo li svojim životima put mira ili rata.

 

Ivica Đikić: „Beara“ - dokumentarni roman o genocidu u Srebrenici

Opisujući do sitnih detalja poznata nam događanja o kojima imamo jasan vrijednosni, politički i emotivni stav, otkriva nam  se realna stvarnost iza zla na razini simbola.  Ono što mislimo da znamo je skoro ništa i ako stvarno ne želimo da se takvo zlo ikad ponovi - moramo početi misliti.  "Beara" Ivice Đikića nas uči da mislimo,  pokazujući nam posljedice ne-mišljenja. Geneza zla je ono što je Ivica Đikić uspio povezati sa nama samima i našom stvarnošću na način da nam kod čitanja nije zlo ni muka, no čelo nam se mršti, ipak ne od gađenja nego od - konačno - misaonog procesa. Vodeći nas pravcem koji je doveo do genocida u Srebrenici, Đikić oslikava i paralelnu stvarnost koja nije rezultirala takvim zlom. Tamo su neki drugi ljudi  uviđali posljedice i odbijali postati uzrokom. "Beara" nam približava genocid u Srebrenici i ključne krivce i samo to bi bilo dovoljno vrijedno. Ono posebno mirovno u njoj je što se stalno pitamo: Zar stvarno toliko sličimo njemu, svima njima? Ona nam donosi ne 'banalnost zla' Hanne Arendt, naprotiv, no donosi nam dekonstrukciju zla koja nas mora zamisliti do mjere da sami sebi kažemo - moram se promijeniti.

Nasilje  u "Beari" nije ni iskonsko ni strano, ni očigledno izopačeno, ono je posljedica konkretnih činjenja i nečinjenja. Uviđamo da je svako naše nečinjenje velika pomoć nekom budućem zlu, možda i jako velikom.  I to je ono stvarno strašno u ovoj knjizi. No taj je strah kod Đikića mobilizirajući, a ne paralizirajući. Nakon što pročitate Bearu možete čak odabrati da njenu skrivenu poruku ignorirate, no kad tad ćete primjetiti da razmišljate o uzročnosti i proizvodnji slijedećeg rata i da stalno radite nešto da taj proces ometete. Što jeste definicija  autentičnog mirovnog djelovanja.

 

Nada Glad: „Goranski mir(ovi)“  - biografska studija života i djela Franje Starčevića

Nada Glad, radijska i novinarka Novog Lista autorica je, prema riječima  sumještana, jedne od najvažnijih knjiga za Gorski Kotar. Dokument vremena i prostora kojim dominira život i rad Franje Starčevića ovjekovječenog za buduće generacije: "Bio je filozof i psiholog, a ostavio je trag i u književnosti, medijima i društvenom radu. On nije bio jedan čovjek, odživio je nekoliko života, pokrenuo niz projekata i zalagao se za stvari za koje bismo se svi morali boriti. No, nije bilo hrabrih da ga prate" .

U šestogodišnjem radu, prema želji pokojnog Franje, nastala je ova knjiga, velike  vrijednosti za hrvatsko društvo,  posebice za promociju mira. Kroz biografiju, dnevnik i korespondenciju, opisani su između ostalog, pregovori između etnički hrvatskog i srpskog stanovništva u Jasenku i Delnicama koje su rezultirale očuvanjem mira i nepodizanju međuetničkih tenzija u Gorskom Kotaru. Na tragu tog rada, Franjo Starčević osniva Školu mira u Mrkoplju koja među prvima, a nadalje kroz cijelo desetljeće, na ljetnim školama okuplja djecu iz svih republika bivše Jugoslavije.

Knjiga je opsežan i iscrpan izvor - kako za one koji se žele informirati, tako i za one koji na ovom primjeru žele nastaviti razvijati aktivnosti i materijale mirovnog obrazovanja ili ponijeti motiv i inspiraciju za razvoj mirovnih politika. Djelo Franje Starčevića je raritet, oaza povezana sa zajednicom, mirovna iznimka u vremenima i prostorima rata, bogatstvo koje se tek ima otkrivati. Djelo Nade Glad temeljit je prikaz, dosad nepostojeće svjetlo na iznimnu osobu koje nam ne daje samo nepoznate informacije ili puku nadu, već nas i tjera da se zapitamo: Znamo li stvarno kolika je snaga jednog čovjeka?  I Nada i Franjo sjajni su primjeri za reviziju vlastitog neznanja.

 

Nada Glad:  život i mirotvorno djelovanje Franje Starčevića treba mjesto u našem kolektivnom sjećanju, mirotvorstvo treba biti dio našeg identiteta 

Ivica Đikić uputio je pozdrave skupu:....ukazali ste mi veliku čast dodjelom nagrade koja nosi ime po Krunoslavu Sukiću, čovjeku koji je samoprijegorno čuvao žeravu mira dok su mnogi ili većina na tu žeravu nasrtali šmrkovima i kantama punim vode. Zahvalan što ste me uvrštenjem među dobitnike ove nagrade uvrstili u društvo ljudi koji su u područjima svog djelovanja nastavili Sukićevu mirotvnu i humanu misiju.

 


Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2017.

uručena je sa zahvalnošću

učenicima i nastavnicima Osnovne škole Hugo Badalić Slavonski Brod  

za poticanje odgoja za mir, nenasilje i suradnju i nastojanja da njihova škola bude mjesto prijateljskih odnosa, zajedništva i solidarnosti.

Škola koja danas nosi naziv pjesnika Huge Badalića osnovana je prije šezdestak godina, broji 742 učenika, nastava se održava u dvije školske zgrade. Matična i područna škola na Jelasu podjednake su po brojnosti, područnu školu pohađa trenutno 213 učenika pripadnika romske nacionalne manjine što čini 51% ukupnoga broja učenika područne škole. U školi radi 61 učitelj i 5 stručnih suradnika, romska pomagačica u produženom boravku te pet asistentica učenika s posebnim poteškoćama.

Tri su izazova na koju nastavnici i stručno osoblje škole Hugo Badalić odgovaraju ustrajno usavršavajući svoje stručne kompetencije i sustavno stvarajući prostor za integraciju, suradnju i  zajedništvo kako razlike ne bi odvajale nego približavale njihove učenike.

Ti izazovi su: kako smanjiti nasilje u školi; kako prevladati jezičnu i kulturološku barijeru između romskih učenika i većinskog stanovništva te stvoriti poticajno okruženje za učenje i zajedništvo;  te kako integrirati učenike s intelektualnim poteškoćama.

Programe UNICEF-a „Za sigurno i poticajno okruženje u školama“ provode od 2003. godine te i nakon dovršetka progama 2013. nastoje ostati ŠKOLA BEZ NASILJA i aktivni su u mreži ŠKOLA BEZ NASILJA. Započeli su edukaciju učenika za školske medijatore.

Ozbijno rade na uključivanju romske djece u školu i društvo, smanjenju predrasuda i stereotipa o Romima, organiziraju zajednički kulturni program, školsku proslavu Međunarodnog dana Roma, predstavljanje romskog jezika i izričaja. Izlaze iz škole u romsku zajednicu.

Učenici s intelektualnim poteškoćama imaju posebnu pažnju i ove su godine sudjelovali na natjecanjima.

Ovo Priznanje, međutim, nije priznanje za postignuća. Ono je, prije svega, iskaz podrške, pohvale i zahvale za to što škola (nastavnici) ne izbjegavaju, ne zanemaruju, ne umanjuju teškoće koje su dio njihove i naše realnosti – nasilje, isključivanje drugih i drugačijih, nesigurnost i strah marginaliziranih. Oni njima pristupaju ozbiljno i ustrajno kao mjestima učenja i mogućeg rasta i razvoja. Učenici, nastavnici i roditelji polako grade svoju školu kao učeću zajednicu za mir. Vaši nastavnici, učenici i roditelji već sada imaju „koristi“, imaju razloga osjećati se dobro jer sudjeluju i doprinose izgradnji svoje škole kao učeće zajednice! Zajednica, naše društvo i svijet već sada imaju „koristi“ od takvih nastavnika, učenika, škole!  A vjerujemo da će tek imati od ljudi koji će odrasti u takvom okruženju! Hvala i sretno!

                Željka Mendek Ocelić i učenici Oš Huge Badalić Slavonski Brod primaju Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2017. Važan dio Priznanja je nagradna 7-dnevna studijska posjeta s programom "Mir je u našim rukama" za skupinu učenika, nastavnika i roditelja! Svi se tome radujemo!

 

 

Posebno Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2017.

 sa zahvalnošću je uručeno

aktivistima i volonterima No Name Kitchen Šid (Kuhinja bez imena Šid)

za njihovu nesebičnu podršku i solidarnost s izbjeglicama zaustavljenim na granici Srbije i Hrvatske.

No Name Kitchen skupina je neovisnih volontera iz raznih dijelova svijeta okupljena kako bi podržali zaboravljene ljude u izbjegličkoj  krizi i njihove temeljne potrebe za hranom i prijateljstvom. Čovjek čovjeku njihov je način.

Volonteri No Name Kitchen dolaze k izbjeglicama u potrebi, kuhaju za njih tople obroke i borave s njima. Na principima integracije, uvažavanja i ne-diskriminacije izgrađuju zajedništvo i prijateljstvo. Njihovo se djelovanje oslanja na druge ljude, na male donacije i na volontersku pomoć – svaka je ruka važna i dobrodošla.

U zadnjih nekoliko godina Srbija je postala tranzitna zemlja za mnoge izbjeglice. Nakon iseljenja iz vojarne u Beogradu, od veljače 2017.godine, volonteri i aktivisti No Name Kitchen (Kuhinje bez imena) pružaju doručak i večeru za 150 ljudi u Šidu. Ali njihova Kuhinja bez imena nije samo mjesto za distribuciju hrane i drugih predmeta, već i društveni otok, mjesto susreta za dijeljenje priča, igranje igara, pjesmu....

Ovim simboličnim Priznanjem želimo zahvaliti što ste tu, uz izbjeglice zaustavljene na granici Srbije i Hrvatske, za podršku i nadu u ljudskost i prijateljstvo koju im dajete. Što pokazujete kako granice među ljudima ne postoje, kako ljudska povezanost nadilazi bodljikavu žicu i podignute zidove. Hvala vam.

Bruno Manuel Alvarez prima priznanje i čestitke od NJ.E. Ellen Berends i poručuje: pozivam vas da proširite vijest o izbjeglicama na granici Srbije i Hrvatske, to nisu uvjeti dostojni ljudi

 

CEREMONIJA U SLICI!

 

Natalija Havelka, članica Izvršnog odbora Nagrade vodila je svečanost

Angel Čabarkapa, izvršni direktor Centra za mir, nenasilje i ljudska prava -  25 godina gradimo mir

Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka

NJ.E. Ellen Berends, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj

 

 

 

 

A cappello Akvarel - našoj radosti su dali ljepotu melodije i ritma!

 

 

 

Volonterke Udruge Pobjede pobjedile su neke predrasude: veganska je dobra hrana - hrana za mir!