Nagrada 2018

Objavljujemo s radošću:dobitnici mirovne Nagrade i priznanja „Krunoslav Sukić“ 2018. su: Amalija Krstanović (Nagrada), udruga RODA (Priznanje za nenasilnu akciju godine), Jelka Glumičić (Priznanje), Zoran Grozdanov i Nebojša Zelić (KNJIGA GODINE za knjigu „Vjera u dijalog“), Rajko Grlić (KNJIGA GODINE za knjigu „Neispričane priče“), Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2018 dobile su SŠ Delnice, Ekonomska škola Vukovar i Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića, posebno Priznanje dodjeljeno je Luki Omanu. Zahvala laureatima i proslava biti će 12.12. 2018. u 12 sati. u Osijeku na svečanosti u HNK.

Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava

„Krunoslav  Sukić“2018

 

S poštovanjem objavljujemo ovogodišnje laureate!

 

NAGRADA „Krunoslav Sukić“ dobitnica  Amalija Krstanović  za njezin nemjerljivi doprinos miru kroz cjeloživotnu podršku ljudima, mirovnim aktivistima, učiteljima i mladima

 

PRIZNANJE „Krunoslav Sukić“ dodijeljeno je:

  • udruzi Roditelji u akciji za nenasilnu akciju godine #PrekinimoŠutnju i ustrajnu zauzetost za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo
  • Jelki Glumičić  za hrabrost i ustrajnost u zalaganju za sve žrtve rata, za očuvanje antifašističkih vrijednosti i temeljnih ljudskih i ženskih prava – za njezin doprinos humanijem i pravednijem društvu

  

PRIZNANJE „Krunoslav Sukić“ KNJIGA GODINE 2018. ide dvjema knjigama:

 

  •  Zoranu Grozdanovu i Nebojši Zeliću, urednicima, za knjigu „Vjera u dijalog“
  •  Rajku Grliću, za knjigu „Neispričane priče“

 

PRIZNANJE MIROTVORNA ŠKOLA 2018 odlučili smo, prigodom desete obljetnice dodijeliti trima školama:

 

  • učenicima i učiteljima Srednje škole Delnice jer nastoje da njihova škola bude škola za život potičući, osnažujući i razvijajući  svoje kapacitete za mirotvorstvo – suosjećanje, kreativnost, mudrost i hrabrost
  • učenicima i učiteljima Ekonomske škole Vukovar  za poticanje odgoja za ljudska prava, mir, nenasilje i suradnju i nastojanja da njihova škola bude mjesto prijateljskih odnosa, zajedništva i solidarnosti
  •  učenicima i učiteljima Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića jer se zalažu za mir i toleranciju u svijetu, a u svojoj školi i široj zajednici njeguju nenasilje, otvorenost i prijateljske odnose i solidarnost

 

POSEBNO PRIZNANJE "Krunoslav Sukić" biti će uručeno:

  • Luki Omanu za pionirski rad na promociji zaštite životinja i veganstva kao solidarnosti sa životinjama, ljudima, našom planetom i budućim generacijama


 

OBAZLOŽENJA

 

Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2018.

sa zahvalnošću i radošću predajemo

Amaliji Krstanović

za njezin nemjerljivi doprinos miru kroz cjeloživotnu podršku ljudima, mirovnim aktivistima, učiteljima i mladima

Amalija Krstanović  diplomirana je pedagoginja. Udovica s dva sina i 4 unuke. Radila je 45 godina u OŠ Jagode Truhelke u Osijeku.  Za vrijeme Domovinskog rata mijenjala je na dužnosti ravnatelja škole, organizirala evakuaciju učenika i organizaciju nastave u progonstvu. Nakon povratka se uključuje i sudjeluje u brojnim edukacijama, projektima i aktivnostima izgradnje mira osnažujući u prvom koraku svoje vlastite mirotvorne kapacitete (uvide, znanja i vještine) kako bi ih prelijevala na druge.

Amalija Krstanović – pedagoginja mirovnog odgoja

Amalija pridonosi rastu kvalitete škole u kojoj je radila kao pedagoginja. Iako se to tako nije nazivalo niti se još ne naziva, Amalija stručno i posvećeno uvodi u praksu odgoj za mir. U ranom poslijeranom razdoblju on je uključivao i rad na traumi, a kasnije, primjerice vršnjačku medijaciju; ključne elemente odgoja za mir poučava i prenosi na učitelje stotinjak drugih škola. Radi to do još godinama nakon svog umirovljenja.

Amalija Krstanović – mirovna aktivistica

No, Amalija čini i korak više : ona svoj doprinos daje poslijeranoj izgradnji mira, posebno mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja. Sudjeluje u kreiranju načina kako doista biti uz ljude i dati im podršku kada je to njima trebalo – kada je trebalo iznaći snage za izaći iz logike rata i početi ponovno graditi mirnodopske odnose, oslobađati se trauma, strahova, neprijateljstava i obnavljati pokidane društvene spone - povjerenje. I postupno stvarati prostor suradnje za dobro svih. Amalija je na tom putu bila pratnja običnim ljudima (ženama, mladima, braniteljima...), mirovnim aktivistima i organizacijama, ali i ljudima s posebnim odgovornostima u Pakracu, Bilju, Berku, Belom Manastiru, Tenji, Baranji, Okučanima, Slavonskom Brodu, Novom Selu, Zborištu, Vukovaru, Osijeku...

Bez takvih doprinosa kakav je Amalijin, teško da bi mirna reintegracija bila uopće ostvariva, a svakako joj ne bi bilo moguće pridružiti naziv najuspješnije UN-ove mirovne misije ikada.

Amalija Krstanović – pomirilište

Iako je imala jedno od najtežih iskustava rata – iskustvo majke čiji je sinove stav prema ratu razdvojio ili baš zbog toga, ostala je kao pomirilište, neumorno i uvijek. Amalija ne osuđuje nego čini sve što je u njezinoj moći da se povrede zaliječe, podjele premoste i otvori prostor kreativnosti, suradnji, dobrom životu. I to neumorno i bez obzira na neugodnosti i čak opasnosti. Amalija nas uči kako je to moguće! Potrebu znamo!

Amalija donosi promjenu svuda gdje radi jer nesebično dijeli svoje znanje, iskustvo i suosjećanje. Ona živi ono o čemu govori i što poučava. Zato je i mogla polagati sjemenke mirotvorstva.

Istina je, dakle, ono što bi ona na sve izrečeno rekla – pa to sam ja, to je moj život!

Zahvalni smo Ti Amalija za sve ono što Ti jesi, za ono što si radila i za sve ono, što mi ne možemo niti zamisliti, a kamoli izmjeriti, što će iz Tvog životnog puta izrasti, razrasti se i donositi plodove u budućnosti i za dobru budućnost.  Hvala Ti što imamo što proslaviti i s Tobom se radovati!

 

 

Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2018

sa zahvalnošću uručujemo

udruzi Roditelji u akciji - RODA

za njihov uporan višegodišnji rad kojim pridonose ostvarenju nužne potrebe – postupno mijenjanje hrvatskog društva  u društvo odgovorno prema djeci, roditeljima, budućim roditeljima i obiteljima, a posebno za akciju #PrekinimoŠutnju kojoj pridružujemo naziv nenasilne akcije godine!

Vi ste ta promjena! Hvala vam. Od vas se uči demokraciji koja počinje građanskom zauzetošću za ostvarenje potreba konretnih ljudi (žena, muškaraca i djece) a, ujedno, dovodi do pozitivnih društvenih promjena.

Više je nego dovoljno reći kako je ono što ste stavili kao svoju, RODINU, osobnu iskaznicu na svoj portal, ono po čemu ste prepoznatljivi i prisutni u mnogim domovima i u hrvatskoj javnosti. Znamo vas kao skupinu zainteresiranih građana i građanki koja se zauzima za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj; znamo vas kroz vaše djelovanje u područjima ostvarivanja prava na adekvatnu rodiljnu naknadu i prava na rodiljni dopust, medicinski potpmognute oplodnje, trudnoće i poboljšanja uvjeta rađanja;  znamo vas po promociji, edukaciji i savjetovanju o dojenju, edukaciji i podršci roditeljima i budućim roditeljima, sigurnosti djece u prometu te zagovaranju prava djeteta i roditelja za vrijeme bolničkog liječenja djeteta. Pridonosite informiranju i educiranju ciljane skupine društva i aktivno (i aktivistički) utječete na promjene sustava te na strukture vlasti kako bi osigurale infrastrukturne, zakonske i ostale preduvjete promjena za koje se zalažete!

U 2018. godini, kroz kampanju #PrekinimoŠutnju, RODA je pozvale žene da „prekinu šutnju“ i da podjele svoje priče o pretrpljenom, a neprepoznatom i neuzetom u obzir nasilju koje su doživjele pri opsteričkim zahvatima u Hrvatskim rodilištima i bolnicama – izlaganju bolovima bez dostatne/učinkovite analgezije i uskraćivanju informacija o zahvatu, mogućnostim i rizicima. Samo u prvom vikendu kampanje prikupljeno je više od 400 priča i Ministarsvo je zdravlja pokrenulo provedbu nadzora u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj. Velik iskorak prema promjeni koji traži ustrajnost. Na nju, kod vas računamo!

Ovim priznanjem želimo dati potporu nastojanjima koja su pred vama - da se akcija #PrekinimoŠutnju nastavi kao akcija# PrekinimoPraksu dok se drukčija praksa ne usvoji - na dobrobit žena, a koja će, uvjereni smo, biti i na dobrobit i medicnskom osoblju i hrvatskom društvu u cjelini jer praksu zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj vraća njegovoj biti – unapređenju zdravlja kao procesu jačanja ljudi kako bi preuzeli kontrolu nad svojim okruženjem i svojim zdravljem i time ga unaprijedili (promijenili ili prilagodili) (Ottavska povelja). Hvala vam! Solidarno!

 

Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ 2018

sa zahvalnošću uručujemo                                                                   

Jelki Glumičić

za hrabrost i ustrajnost u zalaganju za sve žrtve rata, za očuvanje antifašističkih vrijednosti i temeljnih ljudskih i ženskih prava – za njezin doprinos humanijem i pravednijem društvu

Ovo je priznanje priznanje Jelki Glumičić za njezino ispravno življenje zbog čega su ju kolege na poslu još nekada u bivšoj SFRJ nazivali „socijalna radnica“, a danas za Jelku Glumičić kažemo da je ljudskopravašica i antifašistkinja. Neki s uvažavanjem, većina bez istinskog razumijevanja, a neki kao stigmu.

Jelka Glumičić bila je jedan od osnivačica, predsjednica i aktivna članica Građanskog odbora za ljudska prava u Karlovcu od njegovog osnutka 1992. godine. Pokretala je i sudjelovala u pomoći građanima, prije svega svog Karlovca i okolice, koji su zbog etničke pripadnosti bili diskriminirani kod dobivanja hrvatskog državljanstva, sudjelovala je u nenasilnom, ali i te kako hrabrom suprotstavljanju i sprečavanju nezakonitih i nasilnih deložacija, pomagala hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji nisu izbjegli u „Bljesku“ i „Oluji“, kao i izbjeglicama koji su se poslije 1995. godine pokušavali vratiti.  Tako je pravnu pomoć i podršku dobilo preko 25 000 osoba svih nacionalnosti, počevši od Srba povratnika, naseljenika Hrvata iz BiH, Roma, socijalnih slučajeva... Jelka organizira tribine, press konferencije, potpisivanje peticija, pratila je suđenja za teške povrede ljudskih prava.... Suosnivačica je ženske grupe KORAK. Bila je članica Koalicije za promociju i zaštitu ljudskih prava i UNITED-a (Europska mreža protiv nacionalizma, fašizma i rasizma). Aktivna je članica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Karlovačke županije te često vodi komemorativne skupove i proslave godišnjica značajnih datuma iz Drugog svjetskog rata,   Jelka pomaže Udruzi slijepih, tajnica je Esperantskog društva u Karlovcu. Skupljanje i recitiranje antiratne poezije njezina je velika strast. 2005. godine nominirana je zajedno s drugima za Nobelovu nagradu za mir u sklopu projekta „Tisuću žena za Nobelovu nagradu za mir“.

Sve što je Jelka Glumičić u svojih gotovo tri desetljeća mirovnog i ljudskopravaškog aktivizma radila radila je, kao što sama navodi, iz duboke vlastite uznemirenosti koju je porast isključivosti, nacionalizama i nasilja kod nje izazvao. Uznemirenosti jer se, za Jelku, prirodno stanje i duboka potreba za istinskim mirom koji podrazumijeva prijateljstvo, uvažavanje i suradnju između hrvatskog i srpskog naroda, bezglavo, bespotrebno i prema ljudima krajnje okrutno uništavao.

Iz svoje uznemirenosti Jelkica je činila nezamislivo puno, hrabro, ustrajno da pomogne ljudima i, ujedno time, uzemiravala savjest vlastite sredine ..... jer radi mira nekada, jednostavno, ne smijemo dati mira! Hvala Jelki što nas tome uči! 

 

Priznanje „Krunoslav Sukić“ KNJIGA GODINE 2018

Dobitnici Priznanja „Krunoslav Sukić“ KNJIGA GODINE 2018 su dvije knjige, odnosno autori/urednici tih knjiga kojima svjedoće i podsjećaju nas da teme mira ne mogu biti izdvojene od samog života, obje su u tom smislu autobiografske – opisuju put kojim idu njihovi autori/urednici i znakovi su pored puta!

 

Zoran Grozdanov i Nebojša Zelić (ur): Vjera u dijalog, CeKaDe i Exlibris, Rijeka, 251. stranica, 2018.

„Bez zajedničkog rada vjerski ili nevjerski argumenti nisu argumenti nego ideologija.“

Vjera u dijalog uređena su i tiskana predavanja i razgovori vođeni na tribinama “Religija i javnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci” 2014./2015. godine. Cilj tribina bio je propitati mjesto i ulogu religijskog argumenta u javnoj sferi” te “ponuditi drugačija gledišta (…) u odnosu na stavove koji prevladavaju u hrvatskom javnom prostoru“. Odabrane su teme o kojima se u hrvatskom društvu žustro raspravlja, a u tim se raspravama često uvode i religijska stajališta ili na njih imaju značajan utjecaj - teme homoseksualnosti, pobačaja i položaja žena u društvu, nacionalizma i jačanja ekstremističkih tendencija te odnosa katoličanstva i društvenoekonomske pravednosti. Gosti predavnja i tribina uvijek su bili i članovi Katoličke crkve kako bi se čuli stavovi koji ne dovode u pitanje sržna uvjerenja katolika. Okupiti na javni razgovor oko ovih tema, raditi to na dijaloški način i sakupiti i objaviti intervjue, predavanja i razgovore kao trajne izvore nadahnuća na promišljanje vlastitih stavova i boljeg razumijevanja stajališta onih s kojima se ne slažemo – razlog je za odati priznanje i upozoriti na knjigu koja stvara prostor istinskog društvenog dijaloga.

No, ovaj poduhvat nadmašuje knjigu jer je, ujedno, primjer kada i kako istinski dijalog postaje mogućim i što mu je svrha. Tim su putem išli urednici ove knjige kada su je pripremali, radili i uvodili u javni prostor, Nebojša Zelić, docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog Sveučilišta u Rijeci i Zoran Grozdanov, docent na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju. Svoj petogodišnji put zaključuju povratkom na uvid o tome da zapravo u našem javnom prostoru vjerničkog argumenta uopće nema, tek pozivanje na kršćanski identitet, ali i o postojanju „zajedničkog tla“ koje ne dijeli nego obavezuje! „Ideja pravednosti i slobode zajedničke su i humanističkom ateizmu i kršćanskoj vjeri. Bez zajedničkog ostvarivnja pravednih odnosa i doprinosa slobodnog života pojedinca, lišenoga sputanostima isključivih kolektivnih identiteta, uopće ne možemo ni započeti govoriti o vjerskim  ili nevjerskim argumentima kao dodatnoj ili čak sržnoj vrijednosti postojećim raspravama. Bez takvoga zajedničkog rada vjerski ili nevjerski argumenti nisu argumenti nego ideologija“.

Zahvalni smo i oduševljeni jer knjiga, autori razgovora i sami urednici na svjetlo dana „izvlače“ gotovo nevidljivu, ali prisutnu stvarnost – raditi  zajedno – prvo to! Danas slavimo upravo to – zajedničke napore i poduhvate u izgradnji miroljubivijeg društva! Hvala vam!

 

Rajko Grlić: „Neispričane priče“, Hena Com, Zagreb, 374 str, 2018

Neispričane priče demistificiraju rat i mir, državu i društvo, sadašnjost i prošlost demonstrirajući ono najvažnije u mirovnom pristupu – istinsko zanimanje za čovjeka, brigu za osobu u svoj njenoj složenosti, ljubav prema ljudima uključujući i čitatelja/icu.

Podarena nam je knjiga koja nas za ruku vodi dok ju čitamo naizgled izgubljenim svjetovima umjetnosti koja je uvijek otpor sili, slobodi koja uvijek ima svoju cijenu, ljudskim vrlinama koje nikad nisu izgubljene ali mogu biti izgurane kao i naša sposobnost da ih vidimo. Knjiga koja nosi nadu, dajući čitatelju osjećaj važnosti djeleći s njim neprekinuti niz intimnih i javnih sličica, od kratkih poput viralnih poruka do pravih gustih priča koje sve zajedno čine bogat humani mirovni roman.

Neispričane priče nas podsjećaju da teme mira ne mogu biti izdvojene od samog života. U njoj nema gorčine, niskosti, naznaka podmuklosti, ni mrvice simpatije prema zlu, nasilja niti u naznakama dok pripovijeda i o tome. Zato je mirovna, jer nas uči, poučava, njeguje nas, hrani, poručuje nam da kako nas god život tretirao možemo to prihvatiti i ostati baš zato veliki.

Rajko Grlić nudi nam umijeće , vještinu gledanja, spoznavanja, stvaranja, življenja, nikad izdignut nad drugim, istovremeno blag, temeljit, uvijek začuđen beskonačnošću situacija, životom samim.

Neispričane priče seciraju, nude uvide, otkrivaju tajne, povezuju ljude i događaje, ukazuju na zlo, ukazuju kako dobro nije to samo po sebi nego tek ako sadrži istinsko zanimanje za drugoga.

Neispričane priče su izgledom i sadržajem knjiga kao rođendanska torta koja crvenom bojom svojih korica te vadičepom na naslovnici asocira na vino, vjerojatno istarsko. Ona je sve to, bogata sastojcima, začinima, zrncima koja poput chili paprike nisu nimalo ni bezazlena ni mala, opija i opušta, odčepljuje prije svega, naslage, puteve, ljudske kanale začepljene oportunizmom, nacionalizmom, mediokritetstvom, zloćom, površnošću i ispraznosti.

Neispričane priče su uspjele ono što rijetkima uspjeva, spojiti mnogo toga naizgled proturječnoga, kratki izričaj sjećanje, informaciju, lekciju, lakoću čitanja, sms izričaj, roman, težinu ljudske beskarakternosti, neobaveznost i enciklopedistiku. Bar su dva razloga za to, pisac ima mnogo toga reći, voli ljude i život i zna tu ljubav prenijeti na nas. Mi ćemo ju osjetiti no različito ćemo ju nazvati, zanimljivost, anegdotalnost, drama, suspense, mudrost, blagost.

Život je puno više od mira, rata, svih mogućih odrednica koje čovjek može smisliti, on je velika pozornica priča ispričanih, neispričanih, to saznanje je utjeha ako mu se otvorimo.

Napisana kao leksikon filmskih pojmova, knjiga poput kakvog filmskog noža otvara pogled na desetljeća pa i stoljeća iza nas. Dok ju ne doživljavamo kao povijesnu ona nas vodi sa sobom, drži za ruku, ona brine o nama.

 

Priznanje „Krunoslav Sukić“ MIROTVORNA ŠKOLA 2018 

dodijeljeno je trima srednjim školama:

učenicima i učiteljima Srednje škole Delnice

učenicima i učiteljima Ekonomske škole Vukovar i

učenicima i učiteljima Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića

Odbor Nagrade brojem je vrlo vrijednih nominacija (u četiri godine kako dodjeljujemo Priznaje MIROTVRNA ŠKOLA dobili smo nominacije za 51 školu iz četrnaest županija RH) bio potaknut da prigodom desete obljetnice Nagrade priznanje pridruži trima školama. Želimo pokazati da u Hrvatskoj ima škola koje njeguju mirotvorstvo, da ih ima u svim dijelovima Hrvatske. To je za nas ohrabrenje. A želimo da i škole budu ohrabrene i da ih povežemo. Učenici i učitelji iz Srednje škole Delnice, Ekonomske škole Vukovar i Islamske gimnazije iz Zagreba zajedno će provesti 7 dana na nagradnom studijskom putovanju i sudjelovati i su-kreirati program MIR JE U NAŠIM RUKAMA.

Ove škole daju novi sjaj našoj mirovnoj Nagradi!

 

Srednja škola Delnice

vrata je goranskim srednjoškolcima otvorila daleke 1924.g. U devedeset godina dugoj povijesti omogućila je stjecanje najrazličitijih zvanja potrebnih ljudima svog kraja, iz učionica su izlazili gimnazijalci, ekonomisti, automehaničari, bravari, vodoinstalateri, stolari, predavači... Trenutno školu pohađa 200-tinjak učenika.

Kao škola nastoje djelovati timski i razvijati dobre odnose u sredini gdje se susreću različita narječja, različite nacionalnosti i različite vjerske pripadnosti. Važan im je osjećaj zadovoljstva kod učenika i učitelja. Temama uvažavanja različitosti, nasilju, prevenciji vršnjačkog i rodnog nasilja, rješavanju sukoba nenasilnim putem, odnosu prema zdravlju, prema životinjama i prirodi pristupaju kreativno i solidarno – u školi i u svojoj zajednici. Povezani su s ustanovama u Delnicama i Rijeci, s drugim školama u Hrvatskoj i međunarodno.

Cijenimo nastojanja Srednje škole Delnice da njihova škola bude škola za život potičući kod svojih učenika kapacitete za mirotvorstvo – suosjećanje, kreativnost, mudrost i hrabrost. Hvala. Čestitamo, navijamo i računamo na vas!

 

Ekonomska škola Vukovar

Ekonomsku školu Vukovar pohađa 317 učenika u 12 odjela nastave na hrvatskom jeziku i 12 odjela nastave na srpskom jeziku. 59 nastavnika i 6 stručnih suradnika Ekonomske škole Vukovar obrazuju učenike za zanimanja ekonomist, komercijalist i upravni referent.

Održavanje nastave na hrvatskom i srpskom jeziku u okolnostima zajednice duboko povrijeđene i podijeljene ratom izazov je na koje škola kreativno odgovara: postupno, no uporno kroz dugi niz godina planski razvija promicanja mira i kulture mirenja i sustavno stvara prostor za izgradnju zajedništva preko etničkih podjela – i u školi i na izvanškolskim aktivnostima. Poduhvat je to njenog ravnateljstva, nastavnika, nenastavnog osoblja i učenika!

Od 2004.g u smjeru upravni referent u 3. razredu dva se sata tjedno izučava predmet ljudska prava, a u okviru tog predmeta i načini mirnog rješavanja sporova; na satima razrednika, svaka nova generacija se upoznaje s mirnim načinom rješavanja sporova i važnosti izgradnje kulture mira, a povremeno se provodi dodatna edukacija većeg broja učenika i nastavnika; svaki utorak je sportski utorak, a srijeda glazbena srijeda – mjesto interakcije i zajedništva svih učenika; učenici pod vodstvom profesorica sociologije, ljudskih prava, povijesti, vjeronauka, psihologije, hrvatskog jezika, srpskog jezika, u školi i izvan škole provode brojne humanitarne akcije, a tako i u nizu drugih izvannastavnih aktivnosti učenici  surađuju, upoznaju se, stvaraju prijateljstva...

Primjer ove škole pokazuje nam kako problem – čak sukob, čak strukturno nasilje (odvajanje učenika)  može biti i jest i prilika! Ovo priznanje je tek mala podrška njihovim naporima, pravu NAGRADU oni već imaju – ima već učenika i učenica koji su izašli, izlaze iz njihove škole i sudjeluju u građenju mira u Vukovaru! Hvala! Čestitamo!

 

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića 

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića je sljednica istoimene medrese koja je osnovana 1992. godine kao posljedice velikog vala izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Školu pohađa stotinjak učenika i učenica a interes za upis iz godine u godinu raste.

Ovako opisuju svoju misiju : pružiti učenicima lijepi islamski odgoj i kvalitetno obrazovanje kako bi svojim znanjem, idejama i ponašanjem promovirali i štitili univerzalne vrijednosti poput: poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava i jednakopravnosti, koje su i islamske vrijednosti. Od svoga osnutka, planski, mudro i ustrajno pokreću, provode i razvijaju dugoročne aktivnosti koje za cilj imaju jačanje razumijevanja i života u različitosti: maturanti pripremaju tematske Maturalne akademije u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ (tema 2016.g. je bila „Mir u svijetu“); organiziraju i sudjeluju na međureligijskim susretima učenika i učenica s polaznicima drugih vjerskih i ostalih škola; organiziraju predavanja, radionice i konferencije koje pridonose pristupanju razlikama kao bogatstvu; rade projekte o povijesti radi budućnosti te humanitarne akcije i akcije integracije izbjeglica; snimili su petominutni film o miru povodom 30. obljetnice duha Asiza i kako bi podigli svoj glas protiv svakodnevnog nasilja i ubijanja u Siriji, Iraku i Jemenu.

Sve te aktivnosti smislen su napor u prevladavanju izazova današnjice kada se religije zloupotrebljavaju u političke i ratnohuškačke i terorističke svrhe te biti muslimanom predstavlja teškoću. Učitelji i učenici Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića odgovaraju na taj izazov otvorenošću prema drugima. Razumiju da je to put i njime ustrajno koračaju gradeći mostove povjerenja. To, uspostavljeno povjerenje koje imaju u zajednici – to je njihovo najveće postignuće. Svjesni su ga i njeguju ga!

Po tome je Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića dragocjena Hrvatskoj i Europi. Učimo od njih!

 

Posebno Priznanje „Krunoslav Sukić“ 2018

sa zahvalnošću predajemo

Luki Omanu

za njegov pionirski  rad na promociji zaštite životinja i veganstva kao solidarnosti sa životinjama, ljudima, našom planetom i budućim generacijama.

Luka Oman jedan je od osnivača i predsjednik udruge Prijatelji životinja koja se 17 godina pionirski bavi zaštitom prava životinja i promicanjem veganstva.

Kroz te je godine Luka Oman pokazao iznimnu požrtvovnost i brigu za druge. Uvijek je jednako angažiran i spreman pomoći - i kada se radi o lobiranju za prava životinja u ministarstvu, i kada treba popločati sklonište, i kada treba gacati kroz poplave u Gunji i izvlačiti pse i druge životinje na sigurno, i kada treba skuhati veganski ručak i nahraniti mnogo ljudi, i kada treba starici zamijeniti slavinu u kuhinji i odvesti psa veterinaru… Skroman i samozatajan, uvijek je spreman usmjeriti svoju neiscrpnu energiju na poboljšanje zatečenoga stanja i stvaranje svijeta bez nasilja, okrutnosti te iskorištavanja i ubijanja slabijih koji nisu u poziciji moći.

Zaustavljanje pokusa na biglovima s Veterinarskog fakulteta, zabrana uzgoja životinja za krzno, zabrana ubijanja životinja u skloništima, zabrana držanja divljih životinja u cirkusima, zabrana držanja pasa na lancu, promocija održive veganske prehrane kroz ZeGeVege festival 11 godina zaredom te kroz druge aktivnosti i kampanje, samo su neki od postignuća ne samo za životinje, Prijatelje životinja i Luku, već za sve nas.

Luka nas svojim primjerom poziva na širenje koncepta mira i mirotvorstva sa antropocentrične prema holističkom pristupu; poziva na odgovornost da kao civilizacija propitujemo duh nesvjesne, a sveprisutne okrutnosti prema životinjama uključujući način na koji se uzgajaju za hranu; pokazuje kako samo uz širenje suosjećanja i solidarnosti prema životinjama i prirodi u cjelini možemo dosegnuti nužno potrebno razumijevanje naše odgovornosti za planetu danas i za buduće generacije što potvrđuju i znanstvena istraživanja: ekološku štetnost koja dolazi od uzgoja životinja u prehrambenoj industriji i kako je promjena (i mala) načina prehrane učinkovit način kojim svaki čovijek može pridonijeti zaustavljanju globalnog zatopljenja!

Luka Oman suvremeni je prigovarač savjesti! Neka ovo Priznanje bude naš mali doprinos Lukinom hrabrom koračanju malim koracima prema velikom cilju, a to je, u konačnici, svijet bez nasilja i svijet koji počiva na načelima suživota i mira.

 

Osijek, 10.prosinca 2018.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A cappello Akvarel - našoj radosti su dali ljepotu melodije i ritma!

 

 

 

Volonterke Udruge Pobjede pobjedile su neke predrasude: veganska je dobra hrana - hrana za mir!