Nagrada 2016

Mirovnu Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava "Krunoslav Sukić" 2016 dobili su Zdravko Marjanović, mirovni aktivista i Ivana Paradžiković, urednica emisije Provjereno; Priznanje "Krunoslav Sukić" 2016 dobila je Mreža Mladi ujedinjeni u miru; Priznanje "Krunoslav Sukić" KNJIGA GODINE 2015/2016. dobio je Nikola Biliškov za zbornik radova "Preživljavati usprkos" - zbornik povodom 100. rođenja Ivana Supeka; Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2016. dobila je oš I.G. Kovačić Vrbovsko.

 

                                                        Laureati mirovne Nagrade i priznanja "Krunoslav Sukić" 2016

 

Dodjela mirovne Nagrade i priznanja „Krunoslav Sukić“ 2016" održana je 8. prosinca 2016., povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u svečanom foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku! Zahvaljujemo laureatima te brojnim gostima i prijateljima iz Hrvatske i regije koji su svojom prisutnošću iskazali zahvalu i zajednički proslavili ovogodišnje dobitnike i dobitnice. Hvala g. Ivanu Vrkiću, gradonačelniku Grada Osijeka, Nj.E. gđi Susan Cox veleposlanici Australije te g. Van Der Lindenu, zamjeniku veleposlanice Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj na pozdravnim riječima. Hvala prijateljima iz OKUSA DOMA koji su nas ugostili šarenim afričko i blisko-istočnim jelima! Hvala tamburaškoj školi Batorek za glazbeni ugođaj!


                

 

Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava"Krunoslav Sukić" sa zahvalnošću smo predali

Zdravku Marjanoviću i Ivani Paradžiković.

Laureat

Zdravko Marjanović

za ustrajnu predanost građenju miroljubivih i prijateljskih veza među ljudima i narodima

Zdravko Marjanović rođen 1941. godine u Bosanskom Petrovcu (Bosna i Hercegovina). Nakon srednje škole završava Elektrotehnički fakultet i radi u više industrijskih poduzeća u Novom Sadu i Bačkoj Palanci. Pored profesionalnog rada u privredi angažiran je i u društvenim organizacijama, posebno u društvu radioamatera te je krajem 80-ih bio i predsjednik Saveza radioamatera Jugoslavije. Po izbijanju ratnih događanja na području bivše Jugoslavije, sa skupinom istomišljenika koja se nije mirila s ratnom politikom tadašnjeg režima u Srbiji, 1992. godine pokreće niz antiratnih i mirovnih aktivnosti u svojoj lokalnoj zajednici i ne osvrćući se na ratne okolnosti, upravo obrnuto, zbog njih prelazi crtu bojišnice i dolazi kao prijatelj k nama u Ilok, Vukovar, Osijek – vidjeti što nam se dešava, pokazati i iskazati prijateljstvo i solidarnost. Zdravka smo tako upoznali i Zdravko tako živi pokazujući, a nekada i žustro dokazujući, da je to normalno stanje, da mir nije izostanak rata nego su to miroljubivi, prijateljski, solidarni odnosi među ljudima i narodima!

Nemoguće je nabrojati sve što je, u vrlo teškim političkim i društvenim uvjetima te s vrlo oskudnim, najčešće vlastitim financijskim sredstvima,  Zdravko Marjanović pokrenuo, učinio i čini da se takvi miroljubivi, solidarni, prijateljski, suradnički odnosi sačuvaju, njeguju, unaprjeđuju, grade, šire.

Ne osvrćući se ili upravo kao odgovor na nacionalističku isključivost i pritiske u vlastitoj zajednici, osniva Društvo za toleranciju Bačka Palanka (1996.) koje već deset godina gotovo bez ikakvih sredstava uspijeva izdavati mjesečni časopis Tolerancija;

u ratu i unatoč ratu poticao je, inspirirao i sudjelovao u nizu prekograničnih civilno-društvenih mirovnih nastojanja kako bi pridonio očuvanju ostatka ostataka prijateljskih društvenih veza;

posebno se  angažira na osnivanju i radu Koordinacije mirovnih organizacija za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (1996. – 2000.) koja je prekogranično surađivala na procesima mirne reintegracije prije, tijekom i nakon završetka UNTAES misije;

potiče i koordinira aktivnosti prekogranične suradnje građana i nacionalnih manjina kao mostova za građenje mira;

već više od petnaest godina radi s mladima i za mlade iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Njemačke i Srbije – svake godine u drugoj državi u likovnim kolonijama i mirovnim kampovima okuplja pedesetak mladih.

Društvo za toleranciju – Bačka Palanka (Srbija), udruga Luč“ – Berak (Hrvatska) i udruga „Živjeti zajedno“ – Derventa (BiH) pokreću „Most prijateljstva“ koji okuplja desetak građanskih udruga i dvijestotinjak pojedinaca/ki iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije na nizu mirovnih aktivnosti – u okviru kojeg se održavaju javne rasprave i okrugli stolovi o mirnom suživotu i prekograničnoj suradnji građana iz navedenih zemalja.

No, važnije od toga što je radio i radi valja reći tko je i kakav je Zdravko Marjanović. Ovako objašnjava zašto Društvo za toleranciju i što je za njega tolerancija: „Junaštvo je kada svoje braniš od drugih, a čojstvo je kada druge braniš od svojih“. A ovako je odgovorio na naš poziv da mu čestitamo i uručimo nagradu: „ Radujem se zbog toga što Nagrada nosi ime našeg Krune, a inače sam ja protivnik nagrada za ono što bi svaki građanin trebalo da radi“.

Hvala ti Zdravko što si došao, hvala ti što jesi i sretni smo što te ima!

 

Laureat

Ivana  Paradžiković

urednica emisije Provjereno za njezino profesionalno i ljudsko zalaganje za socijalnu pravdu, solidarnost, ljudska prava i demokratske standarde 

Ivana Paradžiković, rođena 1980. godine, novinarka i voditeljica. Od  2009. godine urednica je emisije Provjereno koja istražuje socijalne, političke i društvene probleme u Hrvatskoj. Ukazujući na nepravdu, korupciju,  kriminal, Provjereno pridonosi borbi za poštovanje temeljnih ljudskih prava, prava na dostojanstven život i prava na rad.  Postao je jedan od najgledanijih istraživačkih magazina u Hrvatskoj kojeg svaki tjedan prati više od 400 000 gledatelja. Bavi se sadržajima i temama koje se tiču života svih građana, donosi priče za koje je potrebna profesionalna hrabrost,  priče kojima ukazuju na probleme, potiču na rješenja i solidarnost u društvu, a od sustava traži učinkovit rad i ispravljanje nepravdi.

Navodimo samo neke kojima je objavljivanje njihovih priča u Provjerenom pomoglo -  Milanu i Matiji, malenoj Luciji iz Trilja, Lucianu iz Međurače, djeci koja su zbog siromaštva živjela u uvjetima u kojima ne bi smjelo živjeti niti jedno dijete. Zbog reportaža u Provjerenom nerijetko bi se pokretale institucije, protiv odgovornih su osoba dizani optužni prijedlozi, radnicima isplaćivane zaostale plaće.

Emisije Provjerenog senzibiliziraju javnost na poteškoće, diskriminaciju s kojima se suočavaju marginalizirane društvene skupine, nacionalne manjine, pripadnici LGBT skupina. Ukazuju na poteškoće osoba s invaliditetom. Izvještavanje Provjerenoga bilo je ključno za neizručivanje mlade aktivistice Bašak u Tursku, gdje bi joj bila ugrožena temeljna ljudska prava. Donosili su priče o izbjeglicama koje su smirivale tenzije, poticale empatiju, rušile predrasude i stereotipe.

Serijom priloga, Provjereno je potaknulo i podržavalo kampanju za ukidanje PDV-a na doniranu hranu, založili su se za pokretanje postupka za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

Uručujemo Vam ovu Nagradu kao zahvalu za do sada učinjeno i za sve one promjene našega društva na bolje koje ste, uređujući emisiju Provjereno, pokrenuli ili podržali. I kao podršku Vama i izuzetnim novinarima i novinarkama tima Provjerenog (a to su Mato Barišić, Maja Medaković, Ema Branica i Ivan Čorkalo) za svaki vaš budući iskorak za kojeg će, uvijek ponovno, biti potrebna osobna profesionalna i ljudska hrabrost, mudrost, suosjećanje i solidarnost. Ma gdje radili i bili!

 

Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava 2016

dodijeljeno je

Mreži  Mladi ujedinjeni u miru

za višegodišnji rad na povezivanju mladih iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine kojim  promiču, potiču i pridonose izgradnji miroljubivih, suradničkih i prijateljskih odnosa i tako postavljaju temelje trajnom miru. 

 

Mladi ujedinjeni u miru

Ova rečenica zvuči nestvarno.

U ovo vrijeme i ovom prostoru, okruženi nacional - šovinizmima svake vrste koji smatraju da je pogled u budućnost ukinut kao pravo svakome tko ne gleda ponajprije u prošlost i to ne svojim, već očima njihove ideologije, mladi – ujedinjeni – u miru izgleda kao floskula. I bilo bi floskula da iza ovih riječi ne stoje stvarni, živi, mladi ljudi.

Ne boje se oni pogleda u prošlost. Potrebna je hrabrost za pogledati u ono što se dogodilo na našim prostorima, ali na način koji otvara prostor za drugačiju budućnost. Treba hrabrost za susreti se, doći blizu, upoznati, biti iskren-iskrena, raditi nešto zajedno, prelaziti unaprijed im zadane granice s naslijeđem kakvo im je stavljeno na pleća...

Njihova mirovna priča traje preko 20 godina, okuplja mlade iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i  Srbije. Pokrenule su ju organizacije civilnoga društva: Humanitarna organizacija Prijateljice iz Tuzle, Udruženje SARA-Srebrenica iz Srebrenice, Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje iz Gornjeg Vakufa, neformalna grupa "Aktivatori" iz Sombora i Europski dom Vukovar.

Članovi mreže upoznali su se, sklopili prijateljstva i pokrenuli suradnju na radu s mladima i za mlade zahvaljujući projektu „Odmor od rata“ godinama podržavan od Odbora za ljudska prava i demokraciju iz Koelna.  Od 1993. do danas, u okviru ovog projekta i drugih aktivnosti, članovi mreže proveli su preko 30 mirovnih kampova s preko 80 smjena; petnaestak vikend posjeta; po pet mirovnih šetnji u gradovima mreže te veliki broj radionica, seminara, izložbi, treninga i akcija s ciljem izgradnje i očuvanja mira.

Te aktivnosti mjesto su susreta - socijalni otok – gdje mladi bivaju osnaženi postati akteri promjene u svojoj lokalnoj zajednici. Oni to i postaju!

Oni žive mir. Ovdje su da im zahvalimo i da taj mir zajednički proslavimo!

 

Priznanje „Krunoslav Sukić“ za KNJIGU GODINE 2015./2016.

uz zahvalnost dobiva

Nikola Biliškov

za knjigu radova „Preživljavati usprkos“ - zbornik povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Supeka jer pridonosi  stvaranju  ozračja  razumijevanja  mirotvorstva,  nenasilnog djelovanja, ljudskih prava i civilnoga društva.

Štoviše, sam  Zbornik i rad na njemu mirotvorni je poduhvat. Okuplja i potiče na sudjelovanje  u radu na društvenoj pravdi i promjeni nove generacije aktivista, istraživača i mislilaca odlično se nadovezujući na naslijeđe znanstvenog, društvenog i mirotvornog djelovanja akademika Supeka. Značaj buđenja i aktivnog angažmana, kritičke misli i korištenja znanja za rad na pravednijem društvu, u humanističke svrhe, inkorporiran je u širokom spektru tema obrađenih u Zborniku: kritička misao, uloga znanosti, mirovne politike, humanistička arihitektura, pravedna ekonomija, ekonomska demokracija, održivi prirodni i društveni razvoj, ekologija.

„Preživljavati usprkos“ promiče način mišljenja, življenja i djelovanja koji teže zdravim, kvalitetnim, ispunjenim ljudskim životima, odnosima i zajednici. Zbog toga je prepoznajemo kao određeno svjetlo u tmini (Tatajana Gromača o Zborniku). Zbog toga želimo ovim Priznanjem pridonijeti da se to svjetlo, ta svjetla bolje vide! 

 

Priznanje „Krunoslav Sukić“ MIROTVORNA ŠKOLA 2016

dodijeljeno je

učenicima, nastavnicima i suradnicima Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko

za poticanje odgoja za mir, nenasilje i suradnju te njihovo solidarno i uključivo sudjelovanje u unaprjeđivanju života svoje školske i lokalne zajednice.

                                                       Anton Burić, ravnatelj oš Ivan Goran Kovačić Vrbovsko

Rasli zajedno i naučili živjeti različitosti!

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko nalazi se u srcu Gorskog kotara, a s radom je započela 1785. godine. Povezanost škole s područnim školama i većim središtima je otežana, prometna povezanost naselja moguća je jednom dnevno, a u neka se može doći isključivo osobnim automobilom. Od ukupno 266 učenika škole, 85 je putnika, a od ukupno 44 učitelja i stručna suradnika, 31 putuje na svoje radno mjesto. Školu karakterizira nacionalna raznolikost, 45% učenika srpske je nacionalnosti, 55% hrvatske, a isti je omjer među učiteljima. Omogućena je izborna nastava za srpsku nacionalnu manjinu, učenici i njihovi roditelji ovakav oblik nastave prepoznaju kao poticaj u odrastanju njihove djece te ju u nekim područnim školama odabiru pohađati i učenici hrvatske nacionalnosti.

Vizija škole koju odabiru i na kojoj učitelji i učenici OŠ I.G.Kovačić Vrbovsko temelje svoj odgojno –obrazovni rad  tolerancija je za različitosti, nenasilno rješavanje sukoba te znanje.

Ostvaruju ju kroz nastavni program te razne projekte i programe. Raspršenost škola, putovanje i različitost,  iskustva su koja su ih povezuju i osnažuju u radu jer im pristupaju kao prilici za dodatne dimenzije kvalitetnog rada u odgojno – obrazovnom procesu. Posebno ulažu napore kako bi pridonijeli osjećaju sigurnosti, snage i slobode svojih učenika, njihovih roditelja i učitelja škole unutar nastavnog procesa, ali i u cjelokupnoj lokalnoj zajednici prožetoj šarolikošću stavova i uvjerenja.

Programe koje škola provodi usmjereni su sveobuhvatnom i proaktivnom pristupu podržavanja mira i nenasilja, kao što su:

projekt „ Ćirilica i latinica jedinstvo različitosti“ u  sklopu  kojega učenici uče ćirilično pismo u osnovnim školama nevezano uz nacionalnu pripadnost;

izborna nastava triju vjeronauka - katolički, pravoslavni i baptistički uz suradnju vjeroučitelja koja je rezultirala zajedničkim obilaskom svetišta i objavom publikacije koja ističe vrijednost i značaj zajedničke (katoličke i pravoslavne) sakralne baštine "Sakralna baština našeg kraja"; 

školski medijacijski centar radi sedmu godinu, a osim učitelja medijatora-instruktora, stručno usavršavanje prošli su svi učitelji, educirani su učenici medijatori te njihovi roditelji;

programi prepoznavanja i nenasilne obrane u situaciji fizičkog nasilja, kao i  prevencije nasilja u mladenačkim vezama za učenike sedmih i osmih razreda u kojem istražuju kako ostvariti kvalitetnu komunikaciju i odnose; 

program kreativne socijalizacijske skupine koji se provodi s učenicima i  roditeljima iz rizičnih obitelji radi jačanja klime poticajne za zdravo odrastanje;

unazad godinu dana pokrenuto je desetak aktivnosti pod zajedničkim zajedničkim nazivom "Putovima prijateljstva" kojima se potiče učenike na uvažavanje različitosti, toleranciju, povezanost različitih kultura i međusobno bolje upoznavanje;

povezali su se sa školama iz Slovenije, Srbije i Rusije, radili su na upoznavanju zemalja engleskog govornog područja ("3E = Explore and Enjoy in English") i na osvještavanju problema Afrike ("Škole za Afriku");

kroz projekt "MIGRANTS: THEN AND NOW" poticali su učenike na istraživanje vlastitih obiteljskih stabala u kontekstu migracije s ciljem razvoja tolerancije prema drugim kulturama;

uspješno sudjeluju u kvizu znanja – Domovina RH.

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko pokazuje kako je mala škola u brdima Gorskog kotara samo naizgled izolirana jer svojim djelima, aktivnostima i projektima seže izvan granica svoje županije, države pa čak i na druge kontinente. Primjer je kako je njega vlastite baštine i produbljivanje znanja o sebi i drugima domoljublje koje u sebi čuva mjesto  za toleranciju, upoznavanje i prijateljstvo s drugim kulturama. Pravi je primjer MIROTVORNE ŠKOLE!

 

 

Goran Božičević, Odbor nagrade - pozdravni govor

Pojam poniznost mi je na umu dok stojim pred vama sada. Citirat ću dragog prijatelja Krunu Sukića, riječima u kojima čitam poniznost, tu toliko potrebnu ljudsku kvalitetu. Poniznost pred veličinom i poštovanjem života, poniznost kao stalno stremljenje boljem, kao suprotnost aroganciji, kao preduvjet ljubavi, istinskog mira. Kaže mi tako Kruno na kraju intervjua :

"Bojim se da sam isuviše nezadovoljan iskazanim, isuviše sam nekako pacificiran ovim pitanjima i još više skučenošću svojih odgovora, tako da ništa širega mi u ovom trenutku, ništa oslobađajućega mi dodatno ne pada na pamet."

Skroman, smislu življenja, humanosti posvećen mirovnjak Kruno i njegova, naša okolina.

Prošle godine je na ovoj Nagradi jedna pametna i ugledna osoba, onako u šali, poluprivatno, umjesto mirotvorci, izrekla - mirotvorovi.

Svi mi ovdje danas znamo za taj osjećaj kada ti se podsmjehuju, znamo kako nas gledaju ljudi, bližnji i oni nepoznati. "Mnogo bolje nego prije."možda ćemo pomisliti. "Možda da a možda i ne." Vremena se mjenjaju a raditi za mir postaje sve nužnije. Istovremeno i sve nepoželjnije.

Nije baš jasno kako graditi mir, kako žrtvi očuvati dostojanstvo, kako i što sa počiniteljima zla, zločina. Kako graditi manje nasilan, manje nepravedan Svijet? Kako kada fašizam nije prošlost nego jedna od prisutnih, mogućih budućnosti?

Mi koji to pokušavamo, znamo koliko smo nepriznati, neprepoznati, predmet sprdnje čak.

Mi smo ti koji "ne shvaćaju kako svijet funkcionira", koji "lupamo glavom kroz zid",  koji ne slijede stado, već nerijetko osamljeni popravljamo Svijet ne misleći na sebe, svoje zdravlje, dobit za sebe.

Danas nismo sami. Danas i ovdje je naš praznik. Danas slavimo one sjajne među nama koji nalaze načine za graditi mir, promišljati strukturno i kulturno nasilje, zaštititi slabe i drugačije, suprostaviti se obrascima mržnje, pogotovo moćnicima, biti nemilosrdan s problemom a ipak pažljiv s osobom.

Danas, osmi puta po redu, u duhu našega dragoga Krune, ukazujemo na iznimna dostignuća - baš i usprkos otporima, nerazumjevanjima, podsmjesima. Sve te takozvane prepreke su tu da nas podsjete da jesmo na pravom putu. Kada raditi za mir bude lako, praćeno aplauzima, tapšanjima, privilegijama tada ćemo znati da smo skrenuli.   Ili da smo konačno uspjeli :)

Završit ću riječima Mahatme Gandhija: " Prvo vas ignoriraju, onda vam se smiju, nakon toga se bore protiv vas i tada - tek tada pobjeđujete."

Goran Božičević, Odbor Nagrade "Krunoslav Sukić"

 

Angel Čabarkapa, direktor Centra za mir-Osijek

 

Ivan Vrkić, gradonačelnik Osijeka

g. Van Der Linden, zamjenik veleposlanice Kraljevine Nizozemske u Hrvatsko

 

Nj.E. Suzan Cox, veleposlanica Australije u Republici Hrvatskoj

 

Julijana Mladinovska Tešija, moderatorica


Okusi doma - inicijativa za integraciju nositelja azila u Republici Hrvatsko