Dijaloški forum

Dijaloški forum mirovne Nagrade “Krunoslav Sukić” smo pokrenuli jer nas brine konstantno sužavanje javnog i političkog dijaloškog prostora, a uz rastući trend polarizacije i isključivosti po ideološkoj / svjetonazorskoj osnovi u hrvatskom društvu. Držimo to ozbiljnim deficitom koji demokraciju pretvara u njenu iskrivljenu sliku (opstrukcija vlasti umjesto kreativne kritike i demokratske utakmice), pogoduje eskalaciji nasilja na koju upozorava sve češći govor mržnje u javnom prostoru s jedne strane, te apatija zbog nepovjerenja u politiku i demokraciju, s druge.

Doprinos promjeni želimo dati stvaranjem okruženja i prilika za dijalog kako bi pridonijeli usmjeravanju kreativne energije na suradničko iznalaženje rješenja, odnosno traganju za temeljem zajedništva koje će biti dostatno za politički pluralizam i život koji uvažava različitosti.

Oslanjamo se pri tomu na bogatstvo uvida, znanja i društvenih mreža iz kojih dolaze laureati i prijatelji Nagrade.

Na taj nas korak inspirira i naslijeđe mirovnog rada i osobe po kojoj Nagrada nosi ime. Naime, Krunoslav Sukić, zajedno s drugim mirovnim aktivistima/cama poticao je i sudjelovao u javnom dijalogu oko potrebe mirnog završetka rata i mirnog povratka prognanika kada je to, u još ratnim okolnostima, izgledalo neprihvatljivo, opasno za nacionalnu sigurnost ili bar suludo.

Nastojimo Dijaloški forum mirovne Nagrade „Krunoslav Sukić“ održavati barem jednom godišnje, uz godišnji ciklus mirovne Nagrade, a o temi od aktualnog društvenog značenja u Hrvatskoj.

Kao što nema smisla niti razloga rad na miru odlagati do završetka rata, s dijalogom ne treba čekati do eskalacije nasilja i isključivosti.

 

2019.:

IZJAVA laureata: MIRNU RE-INTEGRACIJU TREBA NASTAVITI


MIR JE POBJEDA – BUDIMO POBJEDNICI !

 

Ako trgneš i mač na prijatelja,

ne gubi nade, jer on se može vratiti.

I ako otvoriš usta protiv

prijatelja, ne boj se, jer moguća je pomirba.

Samo u slučaju pogrde, oholosti,

otkrivanja tajne

i udaraca iz potaje

odbjegne svaki prijatelj.

 Sirah, 22, 21-22

Potaknuti širenjem strahova, netrpeljivosti i mržnje, koja crpi i zaleđuje sve naše životne i razvojne potencijale usmjeravajući ih prema nasilju, lareati mirovne Nagrade "Krunoslav Sukić"upućuju poziv na izgradnju mira u našoj domovini. Mirna re-integracija je mjesto zajedničkog iskoraka u mir. Zato držimo važnim prihvatiti ju i nastaviti.

Svim građankama i građanima Republike Hrvatske

Premijeru, g. Andreju Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske

Predsjednici Republike Hrvatske, gđi. Kolindi Grabar Kitarović

Predsjedniku g. Gordanu Jandrokoviću i zastupnicima Hrvatskog sabora

Gradonačelniku g. Penavi i vijećnicima Grada Vukovara

Jedinicama lokalnih samouprava

Predsjedniku akademiku g. Velimiru Neidhardtu i članovima HAZU-a

Sveučilištima i visokim učilištima

Radničkim sindikatima

Strukovnim organizacijama

Vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj

Udrugama branitelja i stradalnika

Organizacijama civilnoga društva

Medijima

 

Prihvatiti i nastaviti mirnu re-integraciju!

Bez mira nema održivog razvoja! Bez održivog razvoja nema mira!

 

Mirna re-integracija Hrvatskog Podunavlja smatra se najuspješnijom mirovnom misijom UN-a ikada.

Postignuta je zajedničkim naporom – političkim vodstvom predsjednika Tuđmana, dobrim mandatom UNTAES-a, odličnim upravljanjem generala Kleina i njegovog tima te osobito htijenjem i hrabrošću tisuća i tisuća žena i muškaraca. Oni su nakon krvavoga sukoba, toliko izgubljenih života i nepoznatih sudbina svojih najbližih bez osvete prihvatili i iznijeli mirovni proces. Oni koji su se vraćali zatekli su totalno razrušeni grad, što je kod mnogih izazivalo fizičku mučninu prizivajući slike mrtvih i ranjenih. Pod takvim okolnostima susretali su se ljudi koji su se do jučer gledali preko nišana.  

Upravo zato što je POBJEDA MIRA postignuta na mjestu herojskog otpora, gdje su stradanja i zločini bili preteški - ona je vjerodostojna, ona je kamen temeljac trajnom miru u Hrvatskoj.

Zato je baš tu, u Vukovaru, POBJEDA MIRA žilavija – ne da se ugušiti. Tu, u Vukovaru, usprkos zanemarivanju, smetanju, ometanju i uz medije koji ne pomažu, ljudi već dvadeset godina uporno grade normalan život, obnavljaju povjerenje, surađuju, izlaze i povezuju se sa svijetom...... Nemali je broj Vukovarca koji su nadrasli okruženje političkih isključivosti, koji obogaćuju i razvijaju svoj grad: život u Vukovaru ima više različitih, začuđujuće divnih lica: poput žena poduzetnica, poput kutka za mlade u Gradskoj knjižnici SPAJALICA, poput film festivala, zauzetosti udruge invalida u oživljavanju Arhaičnoga vučedolskog plesa jarebice....

U Vukovaru, kao i Hrvatskoj, potrebno je otvoriti prostore koji će nam omogućiti da iz uloge žrtve i/ili pobjednika učinimo slijedeći korak: korak u MIR i u razvoj. Bez mira nema održivog razvoja. Bez održivog razvoja nema mira! O tome Vukovar govori Hrvatskoj. U Vukovaru i iz Vukovara Hrvatska može unaprjeđivati MIR kao svoje nacionalno blago i zalog budućnosti.

Držimo važnim što prije pokrenuti procese, mjere i aktivnosti koje će pomoći u nadilaženju godinama nametane separacije po etničkom ključu koja pothranjuje doživljaj stalnog sukoba i prijetnje od eskalacije međuetničkog nasilja. Potrebna je pažljivost i krajnja odlučnost da se okončaju zloupotrebe ratnih stradanja i rana kako bi one mogle zacijeliti, jer se ovako otvorene prenose i traumatiziraju mlade naraštaje. I potrebno je učiti i poučavati o izgradnji mira!

Lice Vukovara koji se zanemaruje i gotovo zatire je dragocjeno, ono može nadahnuti Hrvatsku.

Sve Vas i svakoga od Vas s uvažavanjem molimo da si postavite/postavimo pitanje: što još ja osobno mogu učiniti za POBJEDU MIRA i iskorak u razvoj. Svaki odgovor je vrijedan i važan! Od učenika do premijera!

Premijera pozivamo i molimo da nas okupi u konstruktivan dijalog o prijedlozima kako to pokrenuti i provesti! Unaprijed hvala.

 

Osijek, 8. veljače 2019. g.                                                Laureati mirovne Nagrade „Krunoslav Sukić“

 

Nikola Biliškov  Ladislav Bognar  Jadranka Brnčić  Biljana Gaća  Zoran Grozdanov  Marijan Gubina Vesna Janković  Amalija Krstanović

Ana Kvesić  Barbara Matejčić  Ana Raffai  Otto Raffai Ivana Paradžiković  Boris Pavelić  Veljko Vičević  Nebojša Zelić 

Vesna Zovkić

 

Goran Božičević, Odbor mirovne Nagrade „Krunoslav Sukić“

Lana Mayer, Odbor mirovne Nagrade „Krunoslav Sukić“ 

Katarina Kruhonja, Odbor mirovne Nagrade „Krunoslav Sukić“

 

 

DIJALOŠKI FORUM 2018.:

 IMIGRANTI, MANJINE, DRUGI – POTREBA,  A NE PRIJETNJA 

Utorak, 11. prosinca  17 - 19.30 sati Aula Ekonomskog Fakulteta

 Tema - DRUGI, POTREBA A NE PRIJETNJA, obrađena je iz dva društveno i politički aktualna područja – imigracije i potreba za nastavkom procesa izgradnje povjerenja sa srpskom manjinom u Hrvatskoj, posebno u Vukovaru.

Mjesto održavanja – aulu Ekonomskog fakulteta odabrali smo kako bismo i mjestom održavanja kao i posebnim naporom motivirali mlade ljude da dođu na razgovor. Uspjeli smo. Najvažnije zapažanje koje smo kao organizatori dobili je da su mnogi od njih po prvi puta sreli azilanta, odnosno tražitelje azila koji, evo, žive u Osijeku već treću godinu. Također čuli su točne informacije o broju tražitelja azila i azilanata u RH. Što se tiče procesa mirne re-integracije – za većinu potpuna novost.

 

 

I dio: Od tražitelja azila do sugrađana : Prince Wale Soniyiki, azilant, živi u Zagrebu, laureat mirovne Nagrade "Krunoslav Sukić" 2015, Twana Rasul, tražitelj azila živi u Osijeku, Tvrtko Barun, Isusovačka služba za izbjeglice, Cvijeta Santa i Sara Kekuš, Centar za mirovne studije, Romano Kristić, Grad Osijek

 

                                                       Twana Rasul, tražitelj azila živi u Osijeku

Twana Rasul dolazi iz Iraka, tri je godine u Osijeku, želi ostati u Hrvatskoj, zahvaljuje na podršci koju je dobio od ljudi i upozorava - maloljetnici bez pratnje trebaju bolju skrb - u Osijeku je njih dvojica, smješteni u dom za mlade sa devijantnim ponašanjem i još ne idu u školu. 

Romano Kristić, Grad Osijek - grad se u suradnji s organizacijama civilnoga društva priprema za prihvat 10-tak azilantskih obitelji - zajednički razvijaju model koji bi pridonio dobroj integraciji. Spomenuo je poteškoće zbog nedostatka uputa te pitanje ovlasti/odgovornosti Grada u vezi uključivanja maloljetnih osoba bez pratnje u školski sustav.

                                                          

Prince Wale Soniyiki, laureat Nagrade "Krunoslav Sukić"2015         

Prince Wale Soniyiki, nositelj je azila, dolazi iz Nigerije, dobro se integrirao, ima restoran afričke hrane u Zagrebu, radi sa i za izbjeglice. Poziva: ne vjerujte lažnim glasinama! I postavlja pitanje svima: razmišljate li o izbjeglicama, azilantima - mi smo tu pokraj vas - neka tako ne ostane.

 

 

Sara Kekuš, inicijativa Dobrodošli (dobitnici Priznanja "Krunoslav Sukić"2015.)

Sara Kekuš ističe činjenicu da se je društveno ozračje otvorenosti i solidarnosti prema izbjeglicama koje je bilo očito početkom 2015. sada gotovo potpuno prešlo u strah i isključivost. To se može povezati s politikom i s načinom kako mediji prenose polu-informacije. Za sada bez realne potrebe - radi se o doista zanemarivom broju osoba (oko 700 azilanata i oko 300 koji traže azil), no prijetnjom se percipira mogućnost provedbe sporazuma o vraćanju izbjeglica u zemlje prvog ulaska u EU. Također, kazuje da je prisutno nepotrebno i nedozvoljeno nasilje nad izbjeglicama od strane policije na granici.

Tvrtko Barun, Isusovačka služba za izbjeglice

Tvrtko Barun je u sljedećem jasan: nema ilegalnih ljudi (ima ilegalnih radnji); solidarnost nema alternative; a susreti su nezamjenjivi, važni, bez njih će rasti strah i predrasude na obje strane! Tražite punu informaciju!

 

I ovaj je susret mali prilog tomu!

 

II dio: Mirnu reintegraciju treba nastaviti : Biljana Gaća, laureat priznanja „Krunoslav Sukić“, Ladislav Bognar, laureat Nagrade, gradonačelnik Ivan Vrkić, Vesna Škare Ožbolt, prof. Mario Krešić, dr. Katarina Kruhonja – Centar za mir

 

 

Vesna Škare Ožbolt, akterica mirne re-integracije hrvatskog Podunavlja od strane vlade RH (1996. - 1998.)

Vesna Škare Ožbolt i iz današnje perspektive drži da je mirna re-integracij doista bila izuzetan poduhvati te da s pravom nosi naziv najbolje UN-ove mirovne misije ikada; da je to iskustvo dobre prakse iz koje se uči; da Hrvatskato svoje isukstvo može i treba "izvoziti"; da imamo barem 200 ljudi koji bi mogli biti uključeni u mirovne snage RH pri UN-u. To što se u Hrvatskoj taj poduhvat ne uvažava, ne obilježava a kamoli slavi kao poduhvat mira tumači kao rezulat prevladavajuće politike i mentaliteta.

Katarina Kruhonja, mirovna aktivistica

Katarina Kruhonja je u vrijeme mirne re-integracije kao mirovna aktivistica, zajedno s aktivistima iz deset mirovih organizacija iz Hrvatske i četiri iz Srbije, sudjelovala u podršci provedbi mirne re-integracije - u pripremi, tijekom UN mandata te još niz godina nakon završetka mandata. Drži da je uspjeh postignut jer je postojala politička volja s obje strane, mandat je bio dobar a mandatar, general Klein, odličan. Uz to podjednako su važni doprinosi bili, iako malo se o tome zna a kamoli govori, podrška koju je dala crkva i, posebno, mirovni aktivisti/ce koji su bili uz ljude. A najvažnije, ljudi su bili spremni, osveta i mržnja nije prevlada. I danas su ljudi za no politika smeta. Potrbno je ponovno raditi "od dolje".  

 

Prof.dr. Mario Krešić

Prof. dr. Mario Krešić naglasio je kako i u odnosu na izbjeglice, kao i u pogledu odnosa s manjinama, Hrvatska se suočava sa sličnim procesima radikalizacije koja zahvaća cijelu Europu. Vidi smisao u upornim malim koracima uključivo s razine civilnog društva pa prema institucijama.

Biljana Gaća, Vukovarka, dobitnica Priznanja "Krunoslav Sukić" 2016.

Biljana Gaća ukazala je da su tema izbjeglica i integracije srpskog stanovništva povezane - radi se o odnosu prema drugome te da se integracija uvijek odnosi na obje strane! Najveću prepreku uspostavi povjerenja u Vukovaru vidi u odvojenim školama i vrtićima te u političkim elitama. Koliko se je proces razdvajanja ukorijenio ilustrira odsustvom interesa roditelja da svoju djecu upišu u NOVU ŠKOLU gdje bi išli zajedno učenici hrvatske i srpske nacionalnost.

 

Ivica Vrkić gradonačelnik Grada Osijeka, akter mirne re-integracije od strane vlade RH

Ivica Vrkić misli da mirna re-integracija, osim već spomenutim čimbenicima, svoj uspjeh zahvaljuje i ljudima koji su od strane vlade RH bili uključeni u proces - svi su bili istinski zainteresirani i motivirani za uspjeh mirovnog procesa i otvoreni za suradnju s ljudima koji su proces vodili sa srpske strane. No, tada, pa i danas, mirna re-integracija je za većinu ljudi u Hrvatskoj (u političkoj eliti i među građanima) "čudnovati kljunaš". To, što je ovaj dio Hrvatske oslobodio bez ijednog metka i bez ijednog poginulog, nikoga ne impresionira. Naprotiv, ponovo su, i sve glasniji, oni koji misle da bi vojna intervencija dala, za hrvatske interes, "bolje" rezultate. Ne vidi volju u političkim strukturama da se tim pitanjem bave.  

 

 

 

 

DIJALOŠKI FORUM 2017 : "Ljudi grade mir / nemir"

Osijek, 6. prosinca 2017., Dvorana J.J. Strossmayera na Visokom evanđeoskom Teološkom učilištu

Ove godine Dijaloški forum mirovne Nagrade „Krunoslav Sukić“ vežemo uz obilježavanje 25 godina djelovanja Centra za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek.

Odlučili smo za tu priliku pozvati niz izuzetnih sugovornica/ka koji u različitim područjima djelovanja - u znanosti, obrazovanju, religiji, medijima te kroz građanski aktivizam – promiču i zalažu se za humanije društvo bez nasilja, za društvenu pravdu, slobodu mišljenja, izražavanja i djelovanja uz uvažavanje drugoga. Njihov dolazak i sudjelovanje primamo kao iskazivanje počasti 25-godišnjim naporima članovima i članicama Centra za mir da doprinose izgradnji mira.

Forumom želimo pridonijeti boljem razumijevanju izgradnje mira i međusobne povezanosti pojavnosti mir-nemir!

Sudionici Foruma su iz svojih, različitih, društvenih i političkih stavova i uloga govorili o mjestima koja ih uznemiravaju i pozivaju na djelovanje – što ih „žulja“ te kako, s tim u vezi, promišljaju mogućnosti dijaloškog djelovanja – na temelju čega, s kim? Kako se nose s tim da i sami unose nemir u svrhu poticanja društvenih promjena. Na koji način mjesta uznemirenja postaju mjesta mogućnosti dijaloga, traženja i nalaženja zajedničkog tla na putu postavljanja temelja miroljubivom društvu.

Sudionici

Nikola Biliškov – znanstvenik, urednik zbornika „Preživljavati usprkos“, Priznanje KNJIGA GODINE 2016. - govorio je o nemiru iz ekološke perspektive: iako misija čovjeka u svemirskim istraživanjima nije bila mirovna, ona nam donose uvide i nemir koji trebamo da bismo se prema našoj planeti i životu na njoj odgovorno ponašali: planeta Zemlja mala točkica u svemiru - samo nju imamo i samo nam je na njoj živjeti - jesmo li toga svjesni?

Boris Pavelić, novinar, autor knjige „Smijeh slobode: uvod u Feral Tribune“, Priznanje KNJIGA GODINE 2015. - otvorio je temu povezanosti unutarnjeg mira/nemira i društvenog te potrebu uvođenja meditativnih tehnika u škole.

Tanja Jakovac, OŠ I. G. Kovačića, Vrbovsko, škola dobitnica priznanja MIROTVORNA ŠKOLA 2016. se nadovezala na oba prethodna izlaganja dijeleći s prisutnima načine na koji u njihovoj školi njeguju unutarnji mir - i miroljubive i prijateljske odnose:  povezanost s prirodom npr., neke tehnike opuštanja; stvaraju vidljiv prostor i jednostavan proces najmlađim učenicima da sami rješavaju svađe/sukobe (kutak za svađanje/mirenje), medijacija; aktivno se odnose prema mogućim izvorima isključivosti, sukoba i zanemarivanja - s obzirom na etničku pripadnost učenika i zajednice te u odnosu na manje razvijene lokalne zajednice s pretežito starijim stanovništvom.

Marijan Gubina, mirovni aktivista, dobitnik Nagrade „Krunoslav Sukić“ 2015. govorio je o svom zalaganju za kulturu mira koja izvire iz osobnog iskustva; o odgovornosti za riječi ako želimo komunikaciju i dijalog te o preprekama dijalogu, zapravo javnom iskazivanju stava koji dolazi od cenzure/autocenzure pojednih novinara/medija. 

Zoran Grozdanov, teolog, društveni aktivist 

Nebojša Zelić,  asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, urednici publikacije

 „Vjera u dijalog - Sekularno i religijsko u dijalogu“, nominirana za KNJIGU GODINE 2017.

Njihovo je sudjelovanje na Dijaloškom forumu dalo slojevit doprinos:

Prvo su, ne ističući to posebno, posvjedočili kako je istinski dijalog, na koji su se oni odlučili i na tome radili kroz dvije godine, pridonio da se upoznaju, izgrade međusobno povjerenje i prijateljstvo a da pri tome o mnogim stvarima različito misle - dakle dijalog kao izgradnja povjerenja i prijateljskih odnosa.

Zoran Grozdanov je govorio o potrebi se vjera/religija kod nas u Hrvatskoj "sekularizira" od obožavanja npr. nacije....te da se kao svojim temeljima vrati pravednosti i slobodi i...

Nebojša Zelić je poučno i jednostavno upozorio na nerazumijevanja pojma tolerancije, važnost razumijevanja da se tolerancija/netolerancija može odnositi samo na ponašanje, nikada na osobu.... zašto i kako dijalog.... voljnost za prijateljskim odnosom i dijalog...

Dijana Antunović Lazić, Mladi ujedinjeni u miru, Priznanje „Krunoslav Sukić“ 2016. - prikazala je nastajanje i rad regionalne mreže mladih Mladi ujedinjeni u miru, kao odgovor na posljeratne društvene granice - prepreke komunikaciji, suradnji i uspostavljanju prijateljskih odnosa. 

Goran Božičević, član Odbora Nagrade „Krunoslav Sukić“, mirovni aktivista - tematizirao je pitanje političke snage mirotvorstva te što za njega znači mirovoljubivo društvo;  posebno je bio kritičan na upotrebu pojma "mladi" a iznio zanimljivu ideju o davanju mladima (16-18 godina) moć i odgovornost da donose odluke u vezi javnih proračuna.

Nije donesen ikakav zaključak, no neformalni dogovor oko jednodnevnog radnog sastanka na kome bismo zajedno promislili koncept i plan rada Dijaloškog foruma

U tijeku je transkribiranje razgovora koji ćemo onda sažeto objaviti.

Kroz razgovor vodila i sažetak sačinila Katarina Kruhonja

  

 

Dijana Antunović Lazić, Marijan Gubina, Katarina Kruhonja (moderirala) Zoran Grozdanov, Nebojša Zelić,  Tanja Jakovac, Boris Pavelić, Nikola Biliškov, Goran Božičević

 

 

 

 

 

 

 

DIJALOŠKI FORUM 2016: "Bogaćenje i osiromašivanje kao generatori nasilja u Hrvatskoj"

Osijek, 8. prosinca 2016., Knjižara Nova

Nasilje nije samo fizičko. Koliko ekonomska nejednakost ugrožava sigurnost građana u RH? Radi li se o realnoj opasnosti od eskalacije u fizički sukob i nasilje ili o obaveznim popratnim pojavama društava u EU danas. Panelisi su razgovarali o tome što radimo, što možemo i trebamo raditi po pitanju osiromašivanja većine i bogaćenja manjine u Hrvatskoj danas.Kako promjeniti, transformirati gospodarske i političke odnose? Političkom participacijom, građanskim neposluhom ili novim pristupima. Kojim?

Goran Božičević, član Odbora Nagrade dao je uvodnu riječ i moderirao razgovor.  

Dr.sc. Milan Ivanović, Panon – institut za strateške studije Osijek propitao je temu razumijemo li kapitalizam u kojem živimo.

Damir Jurić, kroničar temu ekonomija bez nasilja - utopija za neupućene? 

O istraživačkom novinarstvu - namjerno opstruiranoj profesiji govorili su Dario Juričan, režiser filma Gazda i Barbara Matejčić, novinarka dobitnica Nagrade "Krunoslav Sukić" 2014.

etičnoj banci kao putokazu za promjene izlagao je Goran Jeras, Zadruga za etično financiranje. 

 

 

 

 

 

 

 

 

DIJALOŠKI FORUM 2015: Masovne migracije - Hrvatska kao odredište

Osijek, 9. prosinca 2015.g.

Na temu masovne migracije - Hrvatska kao odredište - vjerske zajednice i vjernički odgovori i dileme razgovarali su Luciano Moše Prelević, glavni rabin u Republici Hrvatskoj, prof.dr. Vladimir Dugalić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Mirza ef. Delić, glavni imam, medžlis islamske zajednice Osijek i dr. Petar Kuzmić, Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku.

Razgovor se vodio oko pitanja:

. koji su temelji gostoprimstva u relogijama,

. kako procjenjujete da su se vjernici ponijeli u izbjegličkoj i humanitarnoj krizi

. kako bi vjerske zajednce/vjernici mogli pridonijeti širenju prostora solidarnosti?

 

Razgovor je moderirala Ana Raffai, teologinja i mirovna radnica, dobitnica Nagrade "Krunoslav Sukić" 2012.

Katarina Kruhonja, Mirza ef. Delić, Luciano Moše Prelević, glavni rabin u RH, prof. dr. Petar Kuzmič, prof.dr. Vladimir Dugalić, Ana Raffai