Program obilježavanja pete obljetnice Nagrade

Kroz tri dana trima događanjima obilježena je peta obljetnica Nagrade "Krunoslav Sukić" : izložbom MOnuMENTI: promjenjivo lice sjećanja autora Marka Krojača; okruglim stolom Neki odgovori na izazove izgradnje mira, integracije i solidarnosti te svečanom dodjelom Nagrade, 10. prosinca. Sva se događanja održala, već tradicionalno, u prostorijama arheološkog odjela Muzeja Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 2 a pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića.

Gostovanje izložbe iz Sarajeva “MOnuMENTI - promjenjivo lice sjećanja”  Marka Krojača,  forumaZFD (Forum Civilne mirovne službe) potaknuto je uočenom važnosti utjecaja različitih, konkurentnih koncepata sjećanja na trenutnu konfliktnu situaciju u regiji. Izložba ima želju unaprijediti kritičko, a u isto vrijeme,konstruktivno suočavanje s prošlošću.

Uloga spomenika je komemorirati određeni događaj ili osobu iz prošlosti kako bi se stvorio politički prihvatljiv koncept identiteta u današnjem smislu riječi. Stoga, prikazivanje spomenika pruža odličnu priliku za ilustriranje procesa sjećanja i građenja identiteta na sažet i veoma slikovit način. Spomenici ne pružaju uvid samo posredstvom svog prvobitnog oblika i natpisa. Njihova transformacija, uništavanje ili zapostavljanje tijekom njihovog postojanja također pruža „reviziju“ političkih tumačenja događaja iz povijesti – a time i prihvatljivih koncepata identiteta.
Izložba prikazuje spomenike i njihove „priče“ pokazujući kako su koncepti identiteta u zemljama zapadnog Balkana razvijali od ranog XX stoljeća pa do danas. Odnos prema postojećim i uspostavljanje novih spomenika odražavaju regionalne i otkrivaju promjenjive koncepte identiteta. Izložba MOnuMENTI sadrži 44 fotografije Marka Krojača koje dočaravaju ovaj razvoj, a komentari autora iz različitih akademskih područja kontekstualiziraju svaki spomenik. Naime, ova izložba nije samo o slikama kao takvim. Njihova kontekstualizacija jednako je bitna. Različiti eksperti iz područja povijesti i umjetnosti formulirali su komentare. Cilj ovakve kontekstualizacije je da se predstavi realističan i na činjenicama utemeljen opis spomenika, njihovu povijest i različite narative vezani za njih. Da li je ovaj cilj dostignut ovisi od individualne procjene svakog posjetitelja. U svakom slučaju,  izložba MOnuMENTI pruža priliku da se saznaju različiti povijesni pogledi, mišljenja i perspektive na zapadnom Balkanu i zagovara razmjenu istih.

Okrugli stol Neki odgovori na izazove izgradnje mira, integracije i solidarnosti
Želja nam je bila da na okruglom stolu laureati, mirovni aktivisti, osobe od ugleda, predstavnici i institucija i političari iznesu svoja razmišljanja o situaciji u Hrvatskoj – koje potrebe, izazove i prijepore prepoznaju i što bi iz perspektive vlastitog angažmana, institucije ili sektora iz kojeg dolaze mogli učiniti/činiti drugačije, dodatno, novo kako bi pridonijeli jačanju međuetničkog povjerenja, izgradnji mira, integracije i solidarnosti. Posebno smo pozvali sudionike da se osvrnu na pitanje  čuvamo li i kako možemo unapređivati društvo koje njeguje različitosti kao gradivni dio vlastitog identiteta? Što većina može učiniti za manjinu? Kako prepoznati razorne učinke isključivosti na odnose u zajednici i na njene potencijale za kreativnost, za razvoj i solidarnost.
Naime, teško je  zamisliti da bi hrvatsko društvo moglo iskoračiti prema integriranoj i kreativnoj zajednici ukoliko se svi njegovi akteri ozbiljno, hrabro i posvećeno ne pozabave s pitanjem duboko poremećenih međunacionalnih, hrvatsko-srpskih odnosa – pitanje ćirilice je tek manifestacija.  Odgovornost za  revitalizaciju međuetničkog mirovnog procesa potiče da se pozabavimo pitanjima što smo propustili i što bi trebalo činiti na planu politika, obrazovanja, komunikacija u javnosti i putem javnosti (mediji), međuvjerničkoj suradnji i civilnodruštvenom djelovanju i dijalogu  da se „kotač“ okrene – da se počnu obnavljati društvene veze razorene nasiljem i  nepravdama – da kao društvo počnemo napredovati prema zajednici utemeljenoj na međusobnom povjerenju bez straha od isključivosti i/ili međusobnog potiranja.
Osim predviđenih uvodničara/ki, prijavu za sudjelovanje u raspravi prijavilo se  još desetak osoba a na sam okrugli stol pristiglo je četrdesetak osoba. S obzirom na kratkoću vremena nije planirano usvajanje ikakovih zaključaka. Neki naglasci s okruglog stola:

Prvo, političari se nisu odazvali –pozvan je bio savjetnik Predsjednika Josipovića i g. Milorad Pupovac kao predstavnik srpske manjine u Hrvatskom saboru. Gradonačelnik Osijeka, g. Vrkić došao je kratko pozdraviti skup i konstatirao da iz njegovog iskustva  političari nemaju interes za te teme jer svu svoju energiju i vrijeme troše kako bi se održali na vlasti. A teme da su važne i na  civilnom društvu je da i dalje i ustrajno i intenzivnije na tome radi. Na ovu izjavu, a kritizirajući odricanje političara od odgovornosti za artikuliranje mirovnih politika i izgradnju mira i povjerenja te prebacivanje odgovornosti na civilno društvo, referirala se Barbara Matejčić.
Drugo, potaknuto uvodnim izlaganjima Anne Raffai i Ljiljane Gerrecke na stolu se odmah našla tema nenasilnog djelovanja u aktualnom kontekstu i kako prepoznati i odgovoriti na nasilje, posebno verbalno. Ana Raffai iz Reionalne adrese za nenasilno djelovanje i inicijative Vjernici za mir je odabrala da sebe i nas iz krugova mirovnih aktivista podsjeti na nenasilje. Poziv na dijalog u kontekstu otpora  diskriminaciji je svjesno usmjeravanje ponašanja i stava pojedinaca i grupa koji se uključuju u društvene sukobe da u sebi i svojim strategijama izgrađuju imuni sustav naspram onoga što Rene Girard naziva „mimetikom nasilja“. Naime, suprotstavljanje nasilju koje nije osvijestilo niti razvilo strategije nenasilnog otpora u opasnosti je da i samo brzo padne pod utjecaj nasilja kojem se suprotstavlja, da ga počinje oponašati te nakon nekog vremena i sliči onome protiv čega je ustalo. Iz perspektive nenasilnog djelovanja pretpostavka za korake prema dijalogu je otpor protiv prezira drugih ljudi i spremnost unilateralno graditi odnose prihvaćanja. U tom je smislu, a u odnosu na  aktualni kontekst, također, iskazan prigovor savjesti – ne pristajanje na rat pa niti onaj riječima/ideološki.
Treće, prof Puhovski je demostrirao kako, međutim, pojmovi koje se koriste u opisivanju nenasilnog djelovanja, pa i dijaloga, nisu samorazumljivi  i da, ako se želi razgovarati treba prvo poraditi na njihovu razumijevanju, pojašnjavanju.
Četvrto, postoji čvrsti stav da ima razina ljudskih prava o kojoj se ne pregovara  ( stav   organizacija okupljenih oko Platforme 112 ) odnosno o jednakoj važnosti svih prava djeteta (stav  provobraniteljstva RH za dječja prava ). Nije se stiglo raspravljati o kako stvarati društveni i politički prostor učinkovitijoj raspravi i dogovaranju na oko pitanja na koji će se način potrebe koje stoje iza tih prava u određenom društvenom kontekstu ostvarivati. Bilo je govora o strahu od fašizma ali i od  strahova i mržnji koji se gomilaju i perpetuira protiv onih „drugih“.

Maja Dubljević u svom kratkom izlaganju o procesima suočavanja s prošlošću a Iva Zenzerović u izlaganju o odgoju za mir i demokraciju govorile su o teškoćama, kontrovezama i propustima, odnosmo mogućim drugačijim pristupima radi boljeg ostvarivanja zadaće tih procesa.

Krešimir Šimić je iz vjerničke, kršćanske perspektive izložio kako Crkva, ukoliko ne želi "obljutaviti", mora biti mjesto oživotvorenja "nove pravednosti" – proizvesti nužan „višak“ – milosrđe  i ljubav koja opravdava i nepravednika.
Izvršni odbor Nagrade "Krunoslav Sukić" ima namjeru objaviti publikaciju s ovog okruglog stola i na temelju toga nastaviti razgovor - ključni je zaključak da nam razgovori nedostaju - kako unutar mirovne scene tako i u širem društveno-političkom okruženju.